Popis irskih kraljevstava

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Irska oko 900.
Irska 1014.
Maksimalna ekspanzija Irskog gospodstva 1300.
Irska 1450.

Ovo je popis nekih od gelskih kraljevstava u ranosrednjevjekovnoj Irskoj prije normanske invazije 1169.-1172.

Većim dijelom tog perioda, irski je otok bio podijeljen u brojne teritorije i kraljevine (poznate kao túath, množina túatha) koje su kontrolisali klanovi. Ovi túatha su često bili u sukobu za kontrolu resursa i teritorija, tako da su njihove teritorije neprestano rasle i smanjivale se, kako po veličini, tako po broju. Osim kraljevstava túatha, Gelska Irska bila je podijeljena i na pet nadkraljevstva (staroirski cóiceda, moderni irski cúige). To su bili Ulaid (na sjeveru), Connacht (na zapadu), Laighin (na jugoistoku), Mumhan (na jugu) i Mide (u centru otoka).

Nakon normanske invazije većina otoka došla je pod vlast Irskog gospodstva, mada su neki dijelovi ostali pod kontrolom gelskih dinastija. Nakon 1350., normanska vlast počinje slabiti i započinju gelske pobune koje su oko 1500. umanjile utjecaj Irskog parlamenta na teritorij poznat kao "The Pale". S 1541. Henry VIII. uspostavlja Irsko kraljevstvo i time započinje osvajanje Irske od strane dinastije Tudor. Odbijanje uvjeta Sporazuma iz Mellifonta od strane Britanske krune imao je za posljedicu tzv. "Bijeg Earlova", što je označilo kraj gelske vlasti.

Ulster[uredi | uredi kod]

Najranije doba[uredi | uredi kod]

Doba ranog hrišćanstva[uredi | uredi kod]

Od 12. vijeka[uredi | uredi kod]

Meath[uredi | uredi kod]

Najranije doba[uredi | uredi kod]

Doba ranog hrišćanstva[uredi | uredi kod]

Leinster[uredi | uredi kod]

Najranije doba[uredi | uredi kod]

Doba ranog hrišćanstva[uredi | uredi kod]

Od 12. vijeka[uredi | uredi kod]

Munster[uredi | uredi kod]

Najranije doba[uredi | uredi kod]

Doba ranog hrišćanstva[uredi | uredi kod]

Od 12. vijeka[uredi | uredi kod]

Connacht[uredi | uredi kod]

Najranije doba[uredi | uredi kod]

Doba ranog hrišćanstva[uredi | uredi kod]

Od 12. vijeka[uredi | uredi kod]

Veze[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  • Bhreathnach, Edel (ed.), The Kingship and Landscape of Tara. Four Courts Press for The Discovery Programme. 2005.
  • Byrne, Francis J., Irish Kings and High-Kings. Four Courts Press. 3rd edition, 2001.
  • Charles-Edwards, T.M., Early Christian Ireland. Cambridge University Press. 2000.
  • Curley, Walter J.P., Vanishing Kingdoms: The Irish Chiefs and their Families. Dublin: Lilliput Press. 2004.
  • Dillon, Myles, The Cycles of the Kings. Oxford. 1946. / Four Courts Press. Revised edition, 1995.
  • Duffy, Seán (ed.), Medieval Ireland: An Encyclopedia. Routledge. 2005.
  • Keating, Geoffrey, with David Comyn and Patrick S. Dinneen (trans.), The History of Ireland by Geoffrey Keating. 4 Vols. London: David Nutt for the Irish Texts Society. 1902-14.
  • MacKillop, James, A Dictionary of Celtic Mythology. Oxford. 1998.
  • Koch, John T. (ed.), Celtic Culture: A Historical Encyclopedia. 5 volumes or single ebook. ABC-CLIO. 2006.
  • Lalor, Brian, The Encyclopedia of Ireland. Yale University Press. 2003.
  • Mac Niocaill, Gearóid, Ireland before the Vikings. Dublin: Gill and Macmillan. 1972.
  • Meyer, Kuno (ed.), "The Laud Genealogies and Tribal Histories", in Zeitschrift für Celtische Philologie 8. Halle/Saale, Max Niemeyer. 1912. Pages 291-338.
  • Ó Corráin, Donnchadh (ed.), Genealogies from Rawlinson B 502 University College, Cork: Corpus of Electronic Texts. 1997.
  • Ó Corráin, Donnchadh, Ireland before the Normans. Dublin: Gill and Macmillan. 1972.
  • O'Donovan, John (ed. and tr.), Annala Rioghachta Eireann. Annals of the Kingdom of Ireland by the Four Masters, from the Earliest Period to the Year 1616. 7 vols. Royal Irish Academy. Dublin. 1848-51. 2nd edition, 1856.
  • O'Rahilly, Thomas F., Early Irish History and Mythology. Dublin Institute for Advanced Studies. 1946.
  • Rynne, Etienne (ed.), North Munster Studies: Essays in Commemoration of Monsignor Michael Moloney. Limerick. 1967.
  • Sproule, David, "Origins of the Éoganachta", in Ériu 35 (1984): pp. 31–37.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]