Pagasa

Izvor: Wikipedia

Pagasa (starogrčki: Παγασαί, lat. Pagasae ili Pagasa) bio je drevni grčki grad u tesalskoj oblasti Magneziji, koji se nalazio na severnoj obali Pagasetijskog zaliva (Παγασητικὸς κόλπος[1], Pagasaeus sinus[2]).[3]

Mitologija[uredi - уреди]

Pagasa je u grčkoj mitologiji poznata kao mesto na kome je Jason sagradio lađu Argo i iz koga je s Argonautima otplovio na svoj pustolovni put.[4] Zato su neki antički pisci smatrali da je Pagasa dobila ime po glagolu πήγνυμι (= "sagraditi"), dok su drugi njegovo ime dovodili u vezu s mnogobrojnim izvorima vode u okolini grada (dor. παγά = "izvor").[5]

Za grad Pagasu vezuje se i mit o Kiknu, sinu Aresovom.[6]

Historija[uredi - уреди]

Pagasa je cvetala u 4. i 3. veku pne. Nakon grčkog poraza kod Orhomena, osvojio ju je makedonski kralj Filip II.[7][8] Kad je 290. pne. osnovana Demetrijada, stanovnici Pagase bili su među onima koji su preseljeni u novi grad. No, nakon rimskog osvajanja Makedonije Pagasa je obnovljena i ponovo je stekla određenu važnost. U Strabonovo vreme Pagasa je služila kao luka grada Fere, koji je bio najvažniji grad u tom delu Tesalije.[5]

Lokacija[uredi - уреди]

Prema Strabonu, Pagasa se nalazila 90 stadija od Fere i 20 stadija od Jolka.[1] Arheološki ostaci Pagase mogu se videti blizu današnjeg grada Volosa. Akropolj se nalazio na jednom stenovitom uzvišenju iznad Ankistrijskog rta; u podnožju tog stenovitog predela nalaze se obilni izvori vode, o kojima govori i Strabon. Međutim, kako se radi uglavnom o izvorima slane vode, u rimskom razdoblju voda je u grad dovođena akveduktom, čiji se značajni ostaci mogu i danas videti.[5]

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 Strabon, Geografija, IX, 5.
  2. Plinije Stariji, Prirodoslovna pitanja, IV, 15.
  3. David Sacks, Encyclopedia of the Ancient Greek World, rev. ed. by Lisa R. Brody (Facts on File, 2005), str. 140, 347.
  4. James J. Clauss, The Best of the Argonauts: The Redefinition of the Epic Hero in Book One of Apollonius' Argonautica (University of California Press, 1993), str. 88 sqq.
  5. 5.0 5.1 5.2 William Smith, LLD (ed.), Dictionary of Greek and Roman Geography, London, 1854, s.v. Pagasae.
  6. Hesiod, Štit Heraklov, 70 sqq.
  7. Demosten, Prvi olintski govor, 9.
  8. James R. Ashley, The Macedonian Empire: The Era of Warfare under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C. (MacFarland, 1998), str. 120, 124‒125, 132‒133, 361.