Obrezanje Isusa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Obrezanje Isusa Hrista, skulptura Katedrale u Chartresu.

Evanđelje po Luki prenosi da je Isus bio obrezan osmog dana po rođenju (Luka 2:21). Osmi dan po rođenju novorođenče Isus je donesen u hram i obrezan shodno zakonu postojećem u Izraelu još od vremena Abrahama. Tom prilikom roditelji mu nadadoše ime Isus, kako je prema hrišćanskoj predaji blagovestio arhangel Gavrilo njegovoj majci Mariji.

Kasnije su se judeo-hrišćani pozivali na Isusovo obrezanje kao primer da je obrezanje obavezno za sve hrišćane. Međutim, u hrišćanstvu je obrezivanje veoma rano ukinuto, i donekle zamenjeno krštenjem.[1]

Srpska pravoslavna crkva praznuje ovaj praznik 1. januara po julijanskom, a 14. januara po gregorijanskom kalendaru.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Obrezanje Isusa Hrista, u Ohridskom prologu Nikolaja Velimirovića.