Nagasena

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nagasena na dvoru kralja Menandra.

Nāgasena je bio brahman[1] koji je živio u drevnoj Indiji oko godine 150. pne, te postao budistički arhat. Poznat je po odgovorima na pitanja o budizmu koje je postavio indo-grčki kralj Menandar I (pali: Milinda), a koji su prikupljeni u tekstu Milinda Pañha.

Učenje[uredi | uredi kod]

U čuvenom budističkom spisu Milindina pitanja, Nagasena razjašnjava kralju Milindi teže shvatljiva pitanja budističke nauke, između ostalog nesopstvo. Nagasena objašnjava da je ime samo oznaka koje ne predstavlja stvarni entitet, a Milinda pokazuje nevericu u vezi sa tom idejom. Nagasena ga onda pita kako je došao do njega. Kralj kaže da je došao kočijom. „Pokaži mi kočiju“, zamoli ga Nagasena. „Je li ruda kočija?“ „Ne“, reče kralj. „Je li to osovina?“ „Nije.“ „Jesu li to točkovi, trup, držalje za barjak, jaram, uzde ili bič?“ i opet kralj odgovara odrečno. „Jesu li onda kočije nešto drugo osim tih delova?“. Kralj i na ovo odgovara sa „ne“ i prinuđen je da prizna kako su „kočije“ naziv za zbirku delova. Na kraju Nagasena izgovara stihove iz Tipitake (SN V.10): Baš kao što se za sklop delova koristi reč kočija, tako, kada postoje sastojci, po dogovoru ih nazivamo bićem.[2]

Na pitanje kralja Milinde: "Može li postojati preporađanje, kad nema preseljenja duše?" Nagasena odgovara na sledeći način: "Da, poštovani kralju, može. Baš kao što neko može upaliti lampu koristeći neku drugu već upaljenu, a da pri tome ništa ne prelazi sa jedne lampe na drugu ili bas kao što učenik može naučiti stihove napamet od svog učitelja, a da se stihovi ne sele iz učitelja u učenika."[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. P. 196 Brahmins through the ages: their social, religious, cultural, political, and ... By Rajendra Nath Sharma
  2. Kočije Dhamme
  3. Milindapanha, V.5

Vidi još[uredi | uredi kod]