Miljurko Vukadinović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Miljurko Vukadinović
Rođenje7. decembra 1953.
Gornje Svarče
Smrt11. januara 2021.
Batajnica

Miljurko Vukadinović (rođen u Gor­njem Svar­ču kod Bla­ca, 7. decembra 1953. godine – umro 11. januara 2021. godine u Batajnici, Opština Zemun, Beograd), srpski pe­snik, ese­ji­sta, pro­zni pi­sac, an­to­lo­gi­čar, aforističar i pre­vo­di­lac. Pi­sao je na srp­skom i ru­mun­skom je­zi­ku. Laureat je preko dvadeset nagrada za književno stvaralaštvo i sedam nagrada za prevod književnih dela, kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. Napisao je trideset četiri zbirki pesama, pet proznih dela, jednu knjigu aforizama, tri knjizevne studije i priredio šest antologija. Preveo je preko četrdeset knjiga i tri antologije. Bio je sekretar Književne omladine Srbije, lektor srpskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Bukureštu (1990 - 2006), sekretar Udruženja književnika Srbije, urednik Tribine “Francuska 7”. Nje­go­va po­e­zi­ja i pro­za pre­vo­đe­na je na više od deset svet­skih je­zi­ka a po­e­zi­jom je pri­su­tan u naj­zna­čaj­ni­jim an­to­lo­gi­ja­ma u ze­mlji i ino­stran­stvu. Pored članstva u UKS, bio je i dugogodišnji član Udruženja književnika Rumunije.

Zbirke pesama[uredi | uredi kod]

  1. Slo­bod­no Sre­do­ze­mlje (1977)
  2. Splav pro­ki­šnja­va (1979)
  3. Knjiga drugova (1979)
  4. Knji­ga ži­vih sa­svim (1981)
  5. Polj­ski ra­do­vi (1984)
  6. Kap ru­mun­ske kr­vi (1985)
  7. Vo­dje­zdik (1986)
  8. Vo­dje­zdik (2) (1987)
  9. Vo­de­na re­pu­bli­ka (1989)
  10. Či­ni i ku­či­ne (1990)
  11. Svo­je vo­de gospo­dar (1992)
  12. Ma­gie şi cîlţi / Či­ni i ku­či­ne (1996), na rumunskom jeziku
  13. De la Est spre Est / Sa Is­to­ka na Is­tok (1999), na rumunskom jeziku
  14. (V)estul / Is­tok-Za­pad (2001), na rumunskom jeziku
  15. Ame­ri­ka je neo/bra­đen vi­no­grad (2004)
  16. Eu, fa­mi­lia mea şi Emi­ne­scu / Ja, mo­ja po­ro­di­ca i Emi­ne­sku (2004), na rumunskom jeziku
  17. Mă nu­mesc Nic­hi­ta / Zo­vem se Ni­ki­ta (2006), na rumunskom jeziku
  18. Mă nu­mesc Nic­hi­ta / Zo­vem se Ni­ki­ta (2007), dvo­je­zič­no - srpski i rumunski
  19. Ep o Šlji­va­me­šu (2007)
  20. Uho­đe­nje Vi­šnji­ća Fi­li­pa (2008)
  21. Kolačevina (2011), dvo­je­zič­no - srpski i makedonski
  22. Škr gut (2012)
  23. Vevčanica (2014)
  24. Kontejner 65 (2014)
  25. Šljivameš i druge poetodiverzije (2015)
  26. Kolačevina i druge pesme (2015)
  27. Magazin za narodni život i komentari (2015)
  28. Erotski troglas (2016)
  29. Jesenji Monah (2017)
  30. Dani Velike teku (2017)
  31. Guslar po sećanju (2017)
  32. Ja sam staze (2018)
  33. Pev nad zevovima (2019)
  34. Kanadijana u 10 dana (2019)

Nagrade i priznanja za književna dela[uredi | uredi kod]

  • "Pavle Bihalji" 1979
  • ”Dragojlo Dudić” 1980
  • “Borski grumen” 1987
  • "Zaharije Orfelin" 1989
  • "Arka" 2005
  • "Šumadijske metafore" 2007
  • Časopis ”AKT” 2008
  • „Zlatna struna“ 2010
  • ”Zlatno slovo" 2011
  • "Pečat Kneza Lazara" 2011
  • ”Đurin šešir“ 2012
  • "Zlatni Orfej" 2012
  • ”Rade Drainac“ 2013
  • "Sija knjiga majke Angeline" 2014
  • "Književna dalga" 2014 (Makedonija)
  • Povelja ”Karađorđe" 2014
  • ”Zlatni beočug“ 2014
  • "Ravaničanin" 2014
  • Povelja Internacionalne Akademije ”Ivo Andrić” 2014
  • "Dušan Srezojević" 2015
  • ”Pečat varoši sremskokarlovačke” 2016
  • ”Alek Marjano” 2017
  • “Stefan Daskal” 2020
  • “Braća Micić” 2020
  • "Književno pero” 2020 (Hrvatska)

Nagrade za prevod književnih dela[uredi | uredi kod]

2000. godine, u Bukureštu (Rumunija) - Medalja "Mihaj Eminesku”, predsedničkim dekretom, za doprinos prevođenju dela najvećeg rumunskog pisca na strane jezike (za zbirku unikatno sabranih i prevedenih političkih spisa "Istočno pitanje") Službeni Glasnik Rumunije Arhivirano 2021-03-06 na Wayback Machine-u

2001. godine, u gradu Curtea de Argeș, Curtea de Argeș (Rumunija) - Nagrada ”Valahia” za prevod sa rumunskog jezika, na Međunarodnom festivalu "Noći poezije”

2003. godine, u Bukureštu (Rumunija) - Nagrada za prevod rumunske književnosti u inostranstvu, od Udruženja književnika Rumunije

2005. godine, u gradu Ploiești (Rumunija) - Nagrada za prevod na Međunarodnom festivalu poezije "Nikita Stanesku"

2005. godine, u gradu Iași (Rumunija) - Nagrada za prevod "Književni razgovori”, od istoimenog prestižnog časopisa

2009. godine, u gradu Ploiești (Rumunija) - Nagrada za prevod na Međunarodnom festivalu poezije "Nikita Stanesku"

2015. godine, u gradu Carei, Satu Mare (Rumunija) - Nagrada za prevod ”Frontiera Poesis”

Ostala autorska dela[uredi | uredi kod]

Proza[uredi | uredi kod]

  • ”Pro­vo­ka­tiv­ne fi­gu­ri­ce” (1977)
  • ”Lov­ci na pu­ko­ti­ne” (1995)
  • "Leul đn pielea măgarului / "Lav u ma­ga­re­ćoj ko­ži" (2007), na rumunskom jeziku
  • ”Provetravanje - izabrani eseji i kritike” (2016)
  • ”Provokativne figurice. Troglasnik” (2015)

Aforizmi[uredi | uredi kod]

  • Od sapunice do vodenice (2019)

Antologije[uredi | uredi kod]

  • "Zvu­ci i ko­me­ša­nja (No­vi­je pe­sni­štvo u Sr­bi­ji)" (1989)
  • "Ar­hi­pe­la­gul dan­te­lat" / Raz­u­đe­nost ar­hi­pe­la­ga (1988), u saradnji sa Marianom Dan, na rumunskom jeziku
  • "Avangarda sarba, poezie si manifeste" / ”Srpska avangarda, poezija i manifesti” (2006), u saradnji sa Trajanom Mantom, na rumunskom jeziku
  • ”Avan­gar­da sâr­bă” / ”Srp­ska ava­ngar­da” (2007), na rumunskom jeziku
  • ”Prvenac X” (2012)
  • ”Nisu sve bolesti za mene” (2014), u saradnji sa Dušanom Stojkovićem
  • ”Trezor srpske poezije - Troglava antologija” (2014), u saradnji sa Dušanom Stojkovićem
  • ”Figure u tekstu - Gradovi u fokusu” (2019), u saradnji sa Vidakom Maslovarićem i Radenkom Bjelanovićem

Studije[uredi | uredi kod]

  • Pri­bli­ža­va­nja - Ogle­di o ro­ma­nu kod Sr­ba u Ru­mu­ni­ji (1993)
  • Fi­zič­ka knji­ga - 25 go­di­na fi­zi­zma (2007)
  • Na velikom putovanju (2014)

Prevod književnih dela[uredi | uredi kod]

  • Sebastijan A. Korn - ”Kvirinal Avenija 2482” 1996
  • Petre Barbu - ”Bog blagosilja Ameriku” 1998
  • Dušan T. Bataković - "Cronica de la Kosovo" / "Hronika Kosova" 1999, na rumunski jezik
  • Kalin Vlasie - ”Unutrasnja akcija (izabrane pesme)” 2000
  • Mihai Eminescu - ”Istočno pitanje: politički spisi” 2000
  • Aleksandar Lukic - ”Ferma de vipere” 2000, na rumunski jezik
  • Dumitru M. Jon - ”Berba purpura : izabrane pesme”, 2001
  • Paul Polidor - ”Emigrant u snovima” 2002
  • Eugen Urikaru - ”Antonija” 2003
  • Tomaž Šalamun - ”Baladǎ pentru Metka Krašovec” 2004, sa slovenačkog na rumunski jezik
  • Marijan Rusku - "Čemu da se nadamo” 2005
  • Srečko Kosovel - ”Integrale” 2005, sa slovenačkog na rumunski jezik
  • Djordje Vulturesku - ”Do severa i dalje od severa” 2007
  • Lucian Vasiliu - ”Knjiga pored puta. Rumunski pesnici” 2015
  • Lucian Vasiliu - "Komšijada” 2016
  • Njagu Djuvara - ”Kratka istorija Rumuna” 2020

Reference[uredi | uredi kod]