Matičnjak

Izvor: Wikipedia
Matičnjak
Matičnjak
Matičnjak
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
(nesvrstani) Eudicots
(nesvrstani) Asterids
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Melissa
Vrsta: M. officinalis
Dvojno ime
Melissa officinalis
Linnaeus[1]
Područje života

Matičnjak (pčelinja trava, matočina, pčelinjak, limun trava) ili lat. Melissa officinalis je ljekovita biljka iz porodice usnjača (Lamiaceae).

Opis biljke[uredi - уреди]

Višegodišnja zeljasta biljka sa kratkim rizomom i podzemnim stolonama. Stablo je uspravno, dlakavo ili golo i četvorostrano. Listovi su svjetlozeleni, jajasti sa obodom koji je grubo testerast i raspoređeni su naspramno. Cvjetovi su sakupljeni po 3-10 u pazuhu vršnih listova. Cvjetovi su dvousni bijeli, svjetloljubičasti ili žuti. Biljka miriše na limun.

Sastav[uredi - уреди]

Matičnjak se koristi u narodnoj i zvaničnoj medicini i to njegovi listovi i eterično ulje. Skupljaju se vršni dijelovi biljke na samom početku cvjetanja, suše se a zatim odvajaju i koriste samo listovi. Listovi sadrže eterično ulje (0,02-0,2%) čiji sadržaj varira ovisno od genetskog potencijala i podneblja na kome biljka raste. Koristi se u obliku čaja, biljnih kapi ili eteričnog ulja.

Upotreba[uredi - уреди]

Eterično ulje je sedativ i karminativ. Može se koristiti i za vanjsku primjenu protiv reumatizma i neuralgija. Veoma je cijenjeno u parfimerijskoj industriji, a i vrlo je uspješno protiv uboda komaraca. Pored ovih djelovanja matičnjak se koristi kod neuroza želudačno-crijevnog sustava, psihovegetativnih bolesti srca i migrene. Dokazano je i njegovo antimikrobno djelovanje posebno na viruse herpesa.

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]