Mah

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
F/A-18 „Hornet“ u trenutku probijanja zvučnog zida

Mah je relativna merna jedinica brzine. Brzina nekog objekta u mahovima je jednaka količniku njegove brzine i brzine zvuka u medijumu u kome se nalazi. Dobio je ime prema austrijskom fizičaru i filozofu Ernstu Mahu (Ernst Mach).

U atmosferi zemlje, na temperaturi od 15 stepeni celzijusa, jedan mah je jednak brzini od 340 m/s (1 225km/h ili 761,2 mph).

Standardna oznaka za mah je Ma.

Bliži pogled[uredi | uredi kod]

Mah je broj koji se obično koristi za objekte koji velikom brzinom putuju kroz neki fluid, kao i za fluide koji vrlo brzo protiču kroz kanale poput cevi, ciklične cevi (difuzere) ili aerodinamične tunele. Pošto je definisan kao odnos dve brzine, mah nema dimenziju. Mah nije konstanta, zato što zavisi od temperature. Kako brzina zvuka raste sa temperaturom fluida kroz koga zvuk putuje, i sam objekt se mora kretati brže da bi dostigao brzinu od jednog maha. Nasuprot tome, pri istoj temperaturi u stratosferi ostaje približno jednak bez obzira na viisinu, što ukazuje na malu zavisnost od vazdušnog pritiska.

Mah je korisna jedinica mere zato što se svaki fluid ponaša na sličan način pri sličnim brzinama, izraženim u mahovima. Letelica koja putuje brzinom od jednog maha na nivou mora (340,3 m/s) će pretrpeti šok veoma sličan šoku letelice koja putuje brzinom od jednog maha na 11.000m visine (295 m/s - manje od 87% od prethodne brzine).

Može biti pokazano da je mah takođe odnos internih (aerodinamičkih) i elastičnih sila koje deluju na letelicu.

Brzine objekata u fluidima[uredi | uredi kod]

Brzine objekata u fluidima mogu biti podeljene u pet kategorija:

  • Zvučne: Ma=1
  • Podzvučne: Ma < 1
  • Trans-zvučne: 0,8 < Ma < 1,2
  • Supersonične: 1,2 < Ma < 5
  • Hipersonične: Ma > 5

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]