Kristal

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kristal kvarca
Kristali Insulina

U hemiji i mineralogiji, kristal predstavlja čvrstu materiju čiji su konstruktivni elementi atomi, molekuli, ili joni a koji grade pravilnu unutrašnju (prostornu) strukturu. Reč kristal potiče od grčke reči "κρύσταλλος" koja znači čisti led, i nekada se odnosio samo na kristal kvarca.

U mineralogiji kristal je telo ograničeno geometrijskim površinama (pljosnima) a u svim delovima ima jednaka hemijska svojstva.

Većina metala predstavljaju polikristale. Kod kristala je česta pojava bližnjenja, odnosno simetričnog urastanja kristala.

Kristalna struktura[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Kristalna struktura

Kakvu će kristalnu strukturu fluid formirati zavisi od hemijskog sastava fluida, uslova pri kojim dolazi do očvršćavanja i od pritiska. Proces formiranja kristalne strukture, odnosno nastanka kristala, naziva se kristalizacija.

Granični elementi kristala[uredi | uredi kod]

Spoljašnja poliedarska forma kristala predstavljena je graničnim elementima kristala. Granični elementi kristala su:

  • pljosni
  • rogljevi
  • ivice

Pljosni su uglavnom glatke ravne površine koje sa svih strana omeđuju kristal. Rogljevi predstavljaju tačkaste granične elemente koji se nalaze na mestu preseka tri ili više pljosni ili na mestu susreta tri ili više ivica. Ivice su lineamenti koji se javljaju na kontaktu dve pljosni. Ispitivanjem ovih elemenata i utvrđivanjem postojanja elemenata simetrije određuje se po kojoj kristalnoj sistemi se odvijala kristalizacija.

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]