Kladrubi na Labi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Pejzaž za uzgoj i obuku konja za ceremonijalne kočije u Kladruby na Labi
Svjetska baštinaUNESCO
 Češka
Registriran:2019.
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:iv, v
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Kladrubi na Labi je selo sa statusom opštine u okrugu Pardubice, sjeverozapadna Češka. Selo je poznato po nacionalnoj ergeli, gdje se od 16. stoljeća uzgajaju starokladrubski konji (kladruberi), najstarija češka konjska pasmina i jedna od najstarijih svjetskih pasmina konja.[1]

Istorija[uredi | uredi kod]

Prvi pisani spomen sela potječe iz 1350. godine. Do 1500. Kladrub je pripadao manjim vlasnicima, a 1500. kupio ga je jedan od pripadnika moravske feudalne porodice Perštejna. Godine 1560. selo su prodali kraljevskom dvoru Maksimilijana II, zajedno sa dvorcem Kladruby i poljem za uzgoj konja. Kralj Rudolf II. dodijelio je ergeli status carske dvorske ergele. Sve do 1918. godine Kladruby nad Labem je bio posjed Austro-Ugarske monarhije.

Od 1918. počela je u Čehoslovačkoj likvidacija uzgoja prodajom i prijenosom konja, a njena obnova 1940-ih godina. Za regeneraciju su se morali koristiti djelomično i konji drugih pasmina.

God. 1995 kladrubski konj je proglašen spomenikom kulture, a 2002. godine je Nacionalna ergela Kladrubi proglašena nacionalnim spomenikom kulture Češke Republike. Pasmina je prvenstveno namijenjena za prijevoz i za svečanu reprezentativnu ulogu, ali se koristi i za rekreativno jahanje. Do 2019. postoji oko 1.100 do 1.200 konja ove pasmine u svijetu, od čega njih oko 300 je u ergeli Kladrubi na Labi.

Svjetska baština[uredi | uredi kod]

Pejzaž za uzgoj i obuku konja za ceremonijalne kočije u Kladrubiu na Labi je 2012. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine[2]

Lokalitet obuhvata sela Kladrubi i Selmice, Carsku ergelu i okolna imanja, bašte, pašnjake za konje i vodotoke. U ergeli su carske zgrade sa štalama, uzgojnim kućama, lovačkim kućama, školom jahanja i obližnjom uzgojnom stanicom Selmice, uglavnom barokno-klasicističke zgrade izgrađene od 1821. do 1895. god. Posebnu podružnicu čini Seljačka farma Slatinany.[3]

Pejzaž je jedinstveno dizajniran u 16. i 17. vijeku kako bi se efikasno uzgajali i trenirali kladruberski konji. Osim toga, ovo područje pokazuje izvanredan primjer posebnog stila pejzažne arhitekture koji je postao popularan u 18. stoljeću.

Izvori[uredi | uredi kod]