Kekrop I
Kekrop (Κέκροψ), je bio prvi atički kralj, dobar vladar, sin Majke Zemlje Geje, zbog čega je predstavljen sa zmijskim nogama (zmija = Zemlja), ali mu je ostatak tijela ljudski. Smatran je velikim dobročiniteljem ljudi: prema mitu, uveo je monogamiju, sahranjivanje mrtvaca, pronašao pismo. On je bio sudac u sporu između Atene i boga mora Posejdona oko atičke Zemlje.
Život[uredi | uredi kod]
Kekrop je osnovao Atenu u Atici, a Zeus je taj grad odlučio dati svojoj najdražoj kćeri Ateni, ali ga je također htio i Posejdon. Pozvan je i Kekrop da bi riješio kome treba da pripadne vlast u Atici. Bogovi su odlučili da vlast daju onom tko zemlji donese vrjedniji dar. Posejdon udari svojim trozupcem u stijenu iz koje poteče slana morska voda, a Atena zabode svoje koplje u zemlju odakle izraste plodonosna maslina. Kekrop odluči da je Atenin poklon vredniji jer mora i morske vode ima svuda, a maslina s bogatim plodovima će više koristi narodu. Bogovi su prihvatili tu odluku i Ateni dali vlast nad gradom koji je osnovao Kekrop i čitavom Atikom. Od tog vremena se Kekropov grad naziv Atena. Kerkop je u gradu osnovao svetište u čast Ateni, zaštitnici grada i njenom ocu Zeusu. Kekropove kćeri su bile prve Atenine svećenice - Herza, Aglaura i Pandroza, a on je postao prvi atički kralj.
| Prethodi: Aktej |
Kralj Atene |
Slijedi: Kranaj |
