Jacques Cartier

Izvor: Wikipedia
Cartier.png

Žak Kartije (Jacques Cartier) (Saint-Malo, Francuska, 31. decembar, 1491 - 1. septembar 1557) bio je francuski moreplovac i istraživač koji je poznat po tome što je tražeći morski prolaz prema zapadu, 1535. oplovio rijeku Saint Lawrence do do Brzaka Lachine (ispod današnjeg Montreala) i istražio Zaljev Saint Lawrence. Na osnovu njegovih istraživanja Kanade, zapravo Québeca, Kanada je postala Francuska kolonija.


Kralj Francuske Franjo I. ga je izabrao da nađe "certaines îles et pays où l'on dit qu'il se doit trouver grande quantité d'or et autres riches choses" ("neke otoke i zemlje gdje navodno postoji mnogo zlata i drugih bogatstva"). 1534. godine počinje putovanje kako bi našao zapadni put do Azije. Istraživao je djelove današnjeg Newfoundlanda (počevši 10. svibnja te godine) i Kanadsko primorje. Kad je saznao o rijeci prema zapadu (rijeka Svetog Lovre), mislio je da bi to mogao biti Sjeverozapadni prolaz. Iskrcao se je prvi put na današnjem Gaspéu (Québec), gdje je postavio križ i objavio da to područje pripada Francuskoj. Onda je nastavio (brodom) do grada Québeca, tada poznat kao Stadacona. Tokom putovanja oteo je dva sina poglavara Donnacona, Domagaya i Taignoagnya, i vratio ih je sa sobom u Europu.

Cartier je počeo drugo putovanje 19. svibnja slijedeće godine s 3 broda, 110 ljudi i otetim dječacima (koji bi bili vraćeni poglavaru). Putovao je uzvodno do huronskog sela Stadacona i iroquoiskog sela Hochelaga (Montréal) i stigao je 2. listopada 1535. Čuo je o zemlji Saguenay koja je trebala biti puna zlata i drugih bogatstva.

23. svibnja 1541. otišao je iz St-Maloa na svoje treće putovanje. Ovaj put je tražio Saguenay, ali nije uspio prijeći Hochelagu. Nakon zime koju je proveo u Kanadi, vratio se u Francusku 1542. Mnogi mornari su umrli od skorbuta kad se brod zaglavio u ledu bez posebne hrane. Cartier je morao pitati Indijance za njihove običajne lijekove, koje su mu dali. Cartier je proveo ostatak života u Saint-Malou, u kući u blizini grada.