Hidraulička preša
Hidraulička preša ili hidraulički tijesak omogućuje da se primjenjena sila (F1) duž nekog puta pretvori u veću silu (F2) duž manjeg puta i da se sila poveća onoliko puta koliko je površina gonjenog hidrauličkog cilindra (A2) veća od površine pogonskog hidrauličkog cilindra (A1): [1]
- F2 = F1 ˑ (A2 / A1)
Hidraulička preša radi na osnovu Pascalovog zakona. Pascalov zakon je temeljni zakon hidrostatike, koji kaže: u tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski tlak širi se jednako na sve strane, tj. čestice tekućine prenose tlak u svim pravcima jednako. To znači da vrijedi:
- p1 = p2
- F1 / A1 = F2 / A2
Primjena hidrauličkih preša[uredi | uredi kod]
Kod preša su općenito potrebne velike sile pritiska, a shodno tome i pogonski hidraulički cilindri velikog promjera. Pri brzom kretanju takvih cilindara javljaju se veliki protoci. Ako se takvo kretanje ostvaruje snagom hidrauličke pumpe (C), potrebne su i pumpe velikog kapaciteta. Zato se brzi hod hidrauličke preše obavlja pomoću dodatnih manjih hidrauličkih cilindara brzog hoda (A), a za punjenje glavnog cilindra (B) se za to vrijeme koriste nepovratni ventili s hidrauličkim deblokiranjem (D), tzv. ventili za punjenje. Glavni cilindar puni se samo s jedne strane, dok je druga povezana s atmosferskim zrakom (jednoradni cilindar). Početno brzo kretanje preše prema dolje vrši se pomoću dva manja cilindra za brzi hod. Hidraulički fluid se pri tome dovodi u oba mala cilindra, dok fluid u glavni cilindar dotiče putem ventila za punjenje iz zasebnog spremnika za punjenje (E) smještenog iznad glavnog ventila. Kad alat preše nalegne na izradak, povećava se opterećenje preše (sila F), pa tlak fluida u sustavu raste. Tada se otvara tlačni uključni ventil (G), pa sva tri cilindra dolaze pod puni tlak. Daljnje kretanje prema dolje vrši se pomoću sva tri cilindra. Povratno kretanje preše obavlja se u potpunosti pomoću cilindara brzog hoda. Pod utjecajem tlaka fluida deblokira se ventil za punjenje (E), pa pri kretanju prema gore klip glavnog cilindra samo potiskuje radni fluid natrag u spremnik za punjenje, što za cilindre brzog hoda predstavlja dodatno opterećenje. [2]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ [1][mrtav link] "Statika fluida", Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. Ivica Sorić, marjan.fesb.hr, 2011.
- ↑ [2] Arhivirano 2013-07-18 na Wayback Machine-u "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007.