Heliaia

Izvor: Wikipedia

Heliaia ili Heliaea (grčki: Ήλιαία; dorski: Halia), ponekad navođen i kao helieja ili helijeja, je bio vrhovni sud Atene, a u klasična Atena|klasičnom periodu i jedna od najvažnijih institucija atenske demokracije.

Suci su se zvali heliasti (Ήλιασταί) ili dikasti (δικασταί, ὀμωμοκότες = oni koji su se zakleli, tj. porotnici). Sudovanje se zvalo Ήλιάζεσθαι (δικάζειν).

Porotnici[uredi - уреди]

Historičari se spore oko toga da li je Heliaiu kao instituciju uveo Klisten ili Solon, ali se pretpostavlja kako je u početku bila tek prizivni sud, odnosno evoluirala od atenske Skupštine. Sud je ukupno brojao 6.000 ljudi, a za njegove porotnike su mogli biti birani svi atenski građani iznad 30 godina starosti. Periklo je u okviru svojih demokratskih reformi prvi uveo instituciju plaćanja porotnika, najvjerojatnije u nastojanju da kompenzira korupciju koju bi moglo izazvati bogatstvo njegovog suparnika Kimona.

6.000 porotnika se izvlačilo lutrijom iz 10 atenskih plemena (svako je davalo po 600 porotnika), a oni su se potom dijelili u posebna porotnička vijeća od po 600, 500 ili 501 člana.

Nadležnost i postupak[uredi - уреди]

Nadležnost Heliaie je ispočetka bila ograničena na suđenja arhontima ili drugim visokim funkcionarima atenske države. Tek su Efijaltove radikalne reforme proširile nadležnost na gotovo sve građanske i krivične sporove, s izuzetkom suđenja za ubistvo ili palež. Heliaia je također donosila odluke u sporovima između građana Atene i drugih grčkih polisa.

Heliaia je zasjedala svaki dan, osim tri posljednja dana u mjesecu, kada je zasjedala eklesija. Raspravna vijeća nisu imala sjedište, nego su se sastajala na otvorenom.

Na čelu heliaie je bio hegemon čiji je zadatak bio pripremiti rasprave te kockom odrediti koje će ih raspravno vijeće (porota) voditi. Nakon toga je dolazio pred porotu i iznosio je rezultate preliminarne istrage, odnosno o čemu porota treba odlučivati. Zatim je počinjala rasprava u kojoj su govorili tužitelj, tuženik i svjedoci. Dužina govora svakog od sudionika rasprave je bila točno određena ovisno o predmetu spora, a mjerila se istjecanjem vode. Nakon toga su članovi porote odluke donosili tajnim glasanjem.

Heliaia je u građanskim sporovima mogla izricati globe, dok je u krivičnim sporovima mogla izricati smrtnu kaznu, pritvor (za ne-građane Atene), odnosno atimiju, konfiskaciju ili egzil za atenske građane.

Pred Heliaijom je bilo suđeno znamenitim atenskim ličnostima, uključujući Perikla te - možda najznamenitiji sudski proces Starog vijeka - suđenje Sokratu.

V. također[uredi - уреди]