Heinrich Lav

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Heinrich Lav
vojvoda Saksonije
Vladavina 1142–1180
Prethodnik Albert Medvjed
Nasljednik Bernard III
vojvoda Bavarske
Vladavina 1156–1180
Prethodnik Heinrich XI
Nasljednik Otto III
Suprug/a Clementia od Zähringena
Matilda od Engleske
Potomstvo Gertrude, kraljica Danske
Heinrich V, palatinski grof Rajne
Otto IV, svetorimski car
William od Winchestera
Kuća Kuća Welf
Otac Heinrich II, vojvoda Saksonije
Majka Gertrude od Süpplingenburga
Rođen/a o. 1129
Ravensburg
Umro/la 6. 8. 1195. (dob: 65/66)
Vojvodstvo Braunschweig

Hajnrih Lav ili Henrik Lav (11296. avgust 1195) je bio vojvoda od Saksonije (11421180) kao Henrik III i vojvoda Bavarske (11561180) kao Henrik XII. Član je Welf dinastije. Bio je najmoćniji nemački knez svoga vremena, sve dok ga Fridrih Barbarosa nije lišio oba vojvodstva 1180. godine. Tokom vrhunca svoje vladavine vladao je teritorijama od Severnog i Baltičkog mora na severu do Alpi na jugu, te od Vestfalije na zapadu do Pomeranije na istoku.

Henriku Lavu su vraćena vojvodstva[uredi | uredi kod]

Rođen je kao sin Henrika Ponosnog, vojvode Bavarske i Saksonije. Majka mu je bila jedina ćerka cara Lotara III. Otac Henrika Lava je bio rival Konradu III za krunu. Konrad III je Henrika Ponosnog lišio 1138. i saksonskog i bavarskog vojvodstva. Henrik Ponosni je umro 1139. godine. Konrad je Henriku Lavu vratio 1142. Saksoniju, a Fridrih Barbarosa mu je vratio Bavarsku 1156. godine.

Osnivač Minhena i Libeka[uredi | uredi kod]

Henrik Lav je osnovao Minhen 1157/1158. i Libek 1159. godine. Osnovao je i razvio Štad, Linburg i Braunšvajg. Braunšvajg je bio njegovo sedište i tu je imao bronzanog lava pred svojim dvorcem. Kasnije je sagradio katedralu blizu tog lava.

Katedrala u Braunšvajgu i statua lava

Pohodi na Lombardiju[uredi | uredi kod]

Henrik Lav je podržavao svog rođaka Fridriha Barbarosu u njegovim pokušajima da učvrsti carsku vlast u mnogobrojnim ratovima protiv lombardskog saveza i pape. Nekoliko puta je pomoću saksonskih vitezova preokretao bitke u Barbarosinu korist.

Međutim zbog problema na istočnim granicama Saksonije Henrik Lav je 1174. odbio da se pridruži Barbarosi u ponovnoj invaziji Lombardije (peti pohod na Lombardiju). Nije smatrao da je pohod na Lombardiju vredan truda, čak ni kad mu je Fridrih Barbarosa ponudio bogati Goslar kao nagradu.

Suđenje i kažnjavanje 1180.[uredi | uredi kod]

Lav iz Braunšvajga

Barbarosin pohod na Lombardiju (11741176) završio je neuspehom, pa se Barbarosa sa gorčinom setio kako ga Henrik Lav nije pomogao. S druge strane ostali nemački kneževi su bili neprijateljski raspoloženi prema Henriku Lavu, jer je predstavljao najmoćnijeg kneza opasnog po sve susede.

Sudi mu se u odsustvu 1180. na sudu sastavljenom od biskupa i kneževa. Henriku Lavu oduzimaju sve posede, a njega osuđuju. Proglašava se carski zakon iznad tradicionalnog nemačkog zakona posedovanja. Carska vojska je onda napala Saksoniju da bi pokorila rođake Henrika Lava. Henrikovi saveznici su ga napustili, tako da se predao novembra 1181. godine. Proteran je iz Nemačke 1182. na tri godine. Boravio je u Normandiji kod svog tasta engleskog kralja Henrika II. Dopušten mu je povratak 1185, a ponovo je proteran 1188. godine.

Povratak u Saksoniju[uredi | uredi kod]

Kada je Fridrih Barbarosa otišao u Treći krstaški rat 1189. Henrik Lav se vraća u Saksoniju. Skupio je armiju vernih saveznika i razara bogati grad Bardovik kao kaznu za nelojalnost. U Bardoviku su samo crkve ostale cele. Barbarosin sin car Henrik VI pobeđuje Henrika Lava, a 1194. Henrik Lav i car se mire. Henrik Lav se vraća u Braunšvajg kao vojvoda Braunšvajga i tu sponzoriše umetnost i arhitekturu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]