Heinrich Heine

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hajnrih Hajne
Hajnrih Hajne

Hajnrih Hajne (Heinrich Heine) (rođen 13. 12. 1797 u Dizeldorfu, † 17. 2. 1856. u Parizu) je bio jedan od najvećih nemačkih liričara XIX veka. Zbog naprednih pogleda dela su mu za života bila zabranjivana u Nemačkoj, a kako je bio jevrejskog porekla, zabrana je bila obnovljena i u doba nacizma. Kao pesnik, osećajan, duhovit, smeo i borben. On je pesnik "svetskog bola", ali i raskida sa romantikom. On je najviše prevođen strani pesnik na području bivše SFRJ.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

Reisebilder, 1831

Značajnija dela - pesme:

  • Knjiga pesama (1827), koja sadrži čuveni Lirski intermeco, Nemačka, jedna zimska bajka (1844)
  • Politička satira: Ata Trol (1841-46)
  • Putopisi: Slike s putovanja (1826-31) i dr.

Prve pesme i putovanja:

  • 1817. piše prve ljubavne pesme, koje su objavljene u jednom nemačkom časopisu. U Bonu započinje studije prava, filozofije i književnosti.
  • 1821. godine se prebacuje na Univerzitet u Berlinu, pa ima priliku da sluša Hegela i mnoge druge ugledne profesore.
  • 1822. godine objavljuje prve pesme, koje se odmah izdvajaju svojim originalnim stilom balate i ironičnom odbijanju svakih iluzija. U njima se oseća veliki uticaj pisaca koje je naročito cenio, Bajrona i Fukea.
  • 1825. godine prelazi u protestantsku veru i dobija ime Hajnrih, umesto originalnog Hari. Iste godine diplomira na pravima na Univerzitetu u Getingenu.
  • 1826. postaje poznat, nakon objavljivanja Slika s putovanja, gde u zamišljenom dnevniku sa puta govori o fantastičnim i moralnim temama, ugledajući se na Sterna i Žan Pola.
  • 1826. ide na kratkotrajni put u Englesku, gde su se javili njegovi interesi za aktuelna politička dešavanja, ali i gde ujedinjuje sve svoje pesme u jednu Knjigu pesama.
  • 1827. izlazi definitivna redakcija Knjige pesama.
  • 1828. godine putuje u Italiju, a sećanja sa ovog puta objavljuje 1836. u knjizi Firentinske noći.

Rođen je u bogatoj porodici jevrejskog bankara i trgovca. Pokušava da se posveti običnoj građanskoj karijeri, ali ne uspeva. U Diseldorfu, Hajneovom rodnom gradu, bio je snažan uticaj Francuza tako da je on posećivao Francusku gimnaziju.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]