Gruzijski jezik

Izvor: Wikipedia
{{{ime}}}
{{{ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici}}}
Države govorenja {{{države}}}
Regije govorenja {{{regije}}}
Broj govornika {{{govornici}}}
Rang {{{rang}}}
Klasifikacija {{{jezična porodica}}}
Službeni status
Služben u {{{država}}}
Regulatori {{{ustanova}}}
Jezični kôd
ISO 639-1 ka
ISO 639-2 geo
ISO 639-3 {{{iso3}}}
SIL kat
p  r  u
Information icon.svg

Gruzijski jezik (ქართული ენა) je zvanični jezik u Gruziji, republici smeštenoj na Kavkazu.

Gruzijski je maternji jezik 4,1 miliona stanovnika u samoj Gruziji (83% sveukupnog stanovništva), i još 200,000 hiljada van zemlje (uglavnom u Turskoj, Iranu, Rusiji, Americi i zapadnoj Evropi). U bukvalnom smislu reči je jezik za sve etnografkse grupe gruzijskog naroda, naročito onih koji govore drugim jezicima južnokavkaske grupe (ili kartvelijanskim jezicima): Svani, Megrelijani i Lazi. Gruzinski, ili "Kivruli", koji se ponekad smatra za zasebnu vrstu hebrejskog jezika je maternji jezik još 20,000 stanovnika Gruzije i 60,000 van (naročito 60,000 u Izraelu).

Pismo[uredi - уреди]

Gruzijsko pismo mxedruli (მხედრული, "sekularno" ili "vojno") se prvi put pojavilo u 11. veku. Sastoji se od 33 slova i ne razlikuje velika i mala (obojana polja označavaju slova koja se više ne koriste).

Gramatika[uredi - уреди]

Gruzijski jezik ima 7 padeža: nominativ, ergativ, dativ, genitiv, instrumental, adverbijal i vokativ. Prva tri su "jezgreni padeži" i imaju funkcije koje se međusobno preklapaju (npr. označavaju subjekt u različitim situacijama).

U nekim glagolskim oblicima gruzijski se ponaša kao aktivno-stativni i ergativni jezik.

Gruzijski nema kategoriju roda.

Jezik ima aglutinativnu morfologiju i postpozicije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]