Gok Turci

Izvor: Wikipedia
Göktürk
Turkijski Kaganat
Kaganat
? Blank.png
552–744 Blank.png ?
 
Blank.png ?
 
Blank.png ?
Položaj Turkijskog Kaganata
Turkijski Kaganat (zeleno) u početnim godinama.
Glavni grad Ötüken (sveta planina)
Jezik/ci sogdijanski (službeni za vrijeme Prvog kaganata[1]
staroturkijski (službeni za vrijeme Drugog kaganata)
Religija Tengrizam
Politička struktura Kaganat
Kagan
 - 551-553 Bumin Qaghan
 - 553-576 İstemi Yabghu
Legislatura Kurultai (Qurultay)
Historija
 - Uspostava
 - Prestanak

Gok Turci, Gökturci ili Kök Türci, (staroturkijski: Old Turkic letter UK.svgOld Turkic letter R2.svgOld Turkic letter U.svgOld Turkic letter T2.svg Türük[2][3] or Old Turkic letter UK.svgOld Turkic letter R2.svgOld Turkic letter U.svgOld Turkic letter T2.svg Old Turkic letter K.svgOld Turkic letter U.svgOld Turkic letter UK.svg Kök Türük[2][3] or Old Turkic letter K.svgOld Turkic letter R2.svgOld Turkic letter U.svgOld Turkic letter T2.svg Türük;[4] Nebeski Turci[5]; mongolski: Хөх Түрэг) je bila nomadska konfederacija naroda u Unutrašnjoj Aziji u ranom srednjem vijeku. U kineskim izvorima se taj enitet navodi po imenom 突厥 (suvremeni kineski: Pinyin: Tūjué, Wade-Giles: T'u-chüeh, srednjokineski (Guangyun): dʰuət-kĭwɐt). Gok Turci su svoju državu stvorili pod Bumin Qaghanom 552. srušivši Rouran kao slavnu silu regije te preuzevši kontrolu nad unosnom trgovinom preko Puta svile.

Ta je država s vremenom preuzela vlast nad brojnim stepskim narodima Centralne Azije, i osvojila značajne teritorije. Dinastijski sukobi su, međutim, doveli do njenog raspada na Zapadni i Istočni Turkijski Kaganat. Potonji je oko 630. pao pod dominaciju kineske dinastije Tang; oko 681. je obnovljen, ali je nekoliko decenija kasnije poražen od Ujgura koji su stvorili Ujgurski Kaganat.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Middle Iranian lexicography: proceedings of the Conference held in Rome, 9–11 April 2001, Vol. 98, Istituto italiano per l'Africa e l'Oriente, 2005, ISBN 978-88-85320-26-0, p. 61. ((en))
  2. 2.0 2.1 Kultegin's Memorial Complex, TÜRIK BITIG Khöshöö Tsaidam Monuments ((en))
  3. 3.0 3.1 Bilge Kagan's Memorial Complex, TÜRIK BITIG Khöshöö Tsaidam Monuments ((en))
  4. Tonyukuk's Memorial Complex, TÜRIK BITIG Bain Tsokto Monument ((en))
  5. Marshall Cavendish, Peoples of Western Asia, Marshall Cavendish Corporation, 2006, ISBN 978-0-7614-7677-1, p. 545. ((en))