Datoteka

Izvor: Wikipedia

Datoteka (eng. file)[uredi - уреди]

Datoteka ili fajl je strukturirani sastav podataka koji su sadržajno usko povezani i koji se nalaze na internom (npr. hard disku) ili eksternom (npr. DVD) mediju za memorisanje. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada određenog programa kojem pripadaju i nazivaju se persistentni podaci (((en)), što znači održano, postojano).

Datotečni sistem (eng. filesystem)[uredi - уреди]

Datoteke se u skoro svim operativnim sistemima održavaju putem filesystem-a. Datotečni sistemi regulišu pristup harddisku, memoriji, mreži i specijalnim datotekama. Kod većine operativnih sistema, sadržaj jedne datoteke je obično jednodimenzionalni red bajta (((en))), dakle cijelih brojeva između 0 i 255. Tek korisnik datoteke ili sam operativni sistem intepretiraju ove brojčane redove kao tekst, program ili sliku.

Datotečni sistem uređuje pored direktorija sa datotekama i gore opisanim sadržajem datoteka i atribute datoteka. Atributima pripadaju tip datoteke, veličina datoteke (broj bajta u datoteci), regulisanje prava za pisanje i čitanje datoteke, datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih promjena datoteke. U zavisnosti od operativnog sistema mogući su i dodatni atributi.

U datotekama primjenjeni znakovi zavise od datotečnog sistema, operativnog sistema i postavljenih jezičkih postavki. Kod UNIX kompatibilnih datoteka u imenu se npr. ne smiju nalaziti znakovi '/' i NUL-znak. Dodatno je dužina imena datoteke ograničena na 255 znakova. Znakovi mogu biti različito kodirani a noviji operativni sistemi podržavaju i unikod.

Logička i fizička slika datoteka[uredi - уреди]

Datoteke se mogu posmatrati na dva načina. Logička slika (pogledaj logička datoteka) prikazuje datoteku kao redove informacijskih cjelina. U fizičkoj slici datoteka se sastoji iz reda informacionih blokova iste veličin-.- KARADJORDJE I BUDA

Vrste datoteka[uredi - уреди]

Datoteke se mogu koristiti u različite svrhe kao i bajti iz kojih se sastoje. Po sadržaju razlikuju se slijedeće datoteke:

  • Programi (datoteke koje mogu izvršiti razne funkcije)
    • programi pisani u mašinskim jezicima
    • programi pisani i jezicima različitih skripti (npr. rexx)
  • Datoteke (sadrže informacije i služe za prikaz/očuvanje istih)
    • programski kod (tekst)
    • tekstualne datoteke
    • muzičke datoteke (npr. WAV, MIDI, MP3)
    • grafičke datoteke
    • baze podataka
  • Direktoriji
  • Specijalne datoteke (pseudo-datoteke)
    • datoteke za različite hardverske komponente
    • Procesne informacije

Mogućnosti za markiranje tipa datoteke:

  • Markiranje putem operativnog sistema (npr. program ili tekstualna datoteka)
  • Markiranje putem imena datoteke (npr. .doc na kraju imena)
  • Markiranje unutar datoteke (npr. <?xml version="1.0" na početku)
  • Memorisanje u određenim direktorijima

Prikaz datoteka pomoću simbola[uredi - уреди]

U grafičkim programima za prikaz strukture direktorija i postojećih datoteka kao što su Finder, Explorer ili Commander datoteke su prikazane kao liste ili simboli u određenom direktoriju.

Također pogledajte[uredi - уреди]