Crvena hudika
Za istoimeni film, vidite članak Crvena hudika (film).| Crvena hudika | |
|---|---|
| |
| snježne grude ili crvena hudika | |
| Status zaštite | |
| (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Dipsacales |
| Porodica: | Adoxaceae |
| Rod: | Viburnum |
| Vrsta: | V. opulus |
| Dvojni naziv | |
| Viburnum opulus L. | |
| |
| Rasprostranjenost | |
Crvena hudika (Šibikovina, žganci, snježne grude, kalina, bekovina lat. Viburnum opulus) je biljna vrsta iz porodice Adoxaceae (moškovičevke). Listopadni je grm visine do 5 metara, koji cvate krajem proljeća bijelim grudastim cvatovima veličine do 10 cm. Plodovi su crvene boje, koji ako se konzumiraju u većim količinama djeluju otrovno.[1] Postaju jestivi tek nakon prvih mrazeva, najbolje ih je konzumirati tek nakon što ih se prokuha par minuta.
Kod nas raste po rubovima šuma, uz obale rijeka i potoka, te uz nasipe, pruge i na livadama. Udomaćena je u Europi, te središnjoj Aziji. Postoji veliki broj kultiviranih odlika koje se koriste u hortikulturi, ali i nekoliko odlika koje se uzgajaju zbog plodova (sorte "Zernica", "Krasnji korall", "Krasnaja grozd", "Granatovi braslet","Taežnij rubin", "Vigorovskaja sladkaja","Gordovina","Marija","Wentworth","Phillips","Andrews","Hahs").[2][3] Koristi se i kao ljekovita biljka u upotrebi su kora i korijen koji se skidaju,odnosno iskapaju u proljeće i jesen. Razmnožava se uz pomoć ptica koje privlače njezine bobice upadljive crvene boje.
Ljekovito djelovanje[uredi | uredi kod]
Kora djeluje antispazmodično,stežuće i sedativno.
Sadržaj[uredi | uredi kod]
Viburnin, treslovina, šećer, smola, pektin, valerijanska i viburinska kiselina, mineralne tvari, vitamin C; Plodovi sadrže 11 - 49 mg/100g vitamina C, od 0,58 - 2,38 mg% provitamina A, te 1,11- 2,08 % organskih kiselina.[4]
Sorte koje se koriste u hortikulturi[uredi | uredi kod]
- 'Compactum', manje visine rasta,najviše 2 metra. Promjer krošnje najviše 1,6 metara. Cvate krajem proljeća, cvjetovi bijeli.
- 'Harvest Gold' (syn.: 'Park Harvest', 'Aureum'). Mladi listovi žute boje.
- 'Kristy D.' (syn.: 'Variegatum'). Šareni listovi.
- 'Nanum'. Patuljasta sorta, visina do 60 cm.
- 'Roseum' ('Sterile'). Najraširenija sorta. Visina do 4 metra. Cvate krajem lipnja, početkom srpnja.
- 'Xanthocarpum'. Sorta žutih plodova.
Dodatna literatura[uredi | uredi kod]
- Dericks-Tan, Vollbrecht: Auf den Spuren der Wildfrüchte in Europa, ISBN 978-3-00021129-4, Abadi-Verlag 2009. Str. 258
- Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.
- Konstantinov,J.Universalnoe lekarstvo kalina,Moskva 2018.
- Bastide P., 1988: Catechin tannins angioprotective principles of viburnum opulus l. Plantes Medicinales Et Phytotherapie: str.242-246
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Rasadnik”. Arhivirano iz originala na datum 2016-05-15. Pristupljeno 2019-04-10.
- ↑ http://edu68.ru/nauka/154-perspektivy-ispolzovaniya-kaliny-dlya-proizvodstva-produktov-funkczionalnogo-pitaniya.html Pristupljeno 24.09.2015.
- ↑ http://www.fruit.cornell.edu/mfruit/cranberries.html Pristupljeno 16.10.2015.
- ↑ http://edu68.ru/nauka/154-perspektivy-ispolzovaniya-kaliny-dlya-proizvodstva-produktov-funkczionalnogo-pitaniya.html Pristupljeno 24. rujna 2015.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
