Bribir (Skradin)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bribir
Bribir na mapi Hrvatske
Bribir
Bribir
class=notpageimage|
Bribir na karti Hrvatske
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Skradin
Najbliži (veći) grad Skradin (12 km)
Geografske koordinate
 - z. š. 43.91 N
 - z. d. 15.85 E
Pošta 22222 Skradin
Pozivni broj +385 022
Autooznaka ŠI

Bribir (latinski: Varvaria) je naselje u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kod]

Nalazi se na rubu Ravnih kotara u Šibensko-kninskoj županiji i udaljen je 12 km od Skradina.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po popisu iz 2011. godine u mjestu je živjelo 103 osobe.[1]

Povijest[uredi | uredi kod]

Najstariji tragovi života otkriveni su u plodnom polju nedaleko od rječice Bribirčice, gdje su na lokalitetu Krivače nađeni ostaci naselja iz mlađeg kamenog doba. Plodno polje pruža se na zapadu do sela Ostrovice. Na spoju tog polja i krševite visoravni Bukovice izdiže se na 300 metara nadmorske visine prostrana uzvisina Bribirska glavica koja obuhvaća površinu veću od 70 000 m2. Najznačajniji arheološki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela, koja je bila naseljena najkasnije početkom 1. tisućljeća pr. Kr. Do dolaska Rimljana ovo naselje je živjelo kao utvrđena liburnska gradina, a već u 1. stoljeću po. Kr. opasana je jakim zidanim bedemima i stiče status municipija , a naziva se Municipium Varvariae.

Nakon prosperiteta u prvim stoljećima Varvaria u vrijeme seobe naroda proživljava teške dane, kao i ostala naselja na području prostranog Rimskog Carstva.

Ruševine antičkog grada naseljavaju Hrvati, koji naziv Varvaria preinačuju u Bribir. Prvo svjedočanstvo nalazimo kod bizantskog cara - pisca iz 10. st. Konstantina Porfirogeneta, koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju "Berbera". Najveći procvat Bribir doživljava u vrijeme kada su njime gospodarili moćni feudalci Šubići, posebno u 13. i 14. stoljeću za vrijeme bana Pavla I. Šubića. Grad su porušili i zaposjeli Turci, a nakon njihova odlaska stanovnici se nisu više trajno nastanjivali na platou Glavice, nego u njenom podnožju. [2]

Prva istraživanja započela su 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna Skradinjanina (otac hrvatske arheologije), i s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina. Za vrijeme četničke okupacije je Bribirska glavica bila važno topničko uporište s kojeg su pobunjeni Srbi iz Ravnih kotara granatirali Vodice i Šibenik. Pred naletom Oluje pobunjeni Srbi su devastirali i opljačkali znatan broj nalaza. Europska unija od 2005. godine financira (CARDS program) arheološka iskapanja, obnovu i zaštitu ovog lokaliteta. [3]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Spomenik kulture najviše kategorije, arheološki lokalitet Bribirska glavica, jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj. Zbog svog ogromnog značaja naziva se i „Hrvatskom Trojom“, kako ju je nazvao otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun 1908. godine. [4]

  • pravoslavna crkva Sv. Ane [5]

Poznate osobe[uredi | uredi kod]

  • Srećko Bijelić, hrv. političar, hrv. proljećar, velikan srpske zajednice u Hrvatskoj

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-22. Pristupljeno 2014-07-27. 
  3. ↑ http://www.hkv.hr/izdvojeno/reportae/lj-krinjar/2524-bribirska-glavica-hrvatska-troja-12.html[mrtav link] s dopusnicom
  4. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-03. Pristupljeno 2014-07-27. 
  5. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2018-01-19. Pristupljeno 2014-07-27. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]


Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Bribir (Skradin) treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal Hrvatska
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bribir_(Skradin)&oldid=41198004