Ravni kotari

Izvor: Wikipedia
Predjel Ravnih kotara južno od Ostrovice
Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara
Zračna luka u Zemuniku Donjem
Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca

Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Najviša točka je vrh Standardac na 305 metara nadmorske visine.

Prometni položaj[uredi - уреди]

Povoljan je prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u 20. stoljeću izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin (1966. godine), te posebno autoceste A1 Zagreb-Split (2005.), koja prolazi kraj Benkovca. U Ravnim kotarima nalazi se Zračna luka Zadar u Zemuniku Donjem.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Tijekom rata bilo je iseljavanja i stradavanja. Nakon Operacije Oluja 1995. godine, većinsko je hrvatsko stanovništvo.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Znamenite ličnosti[uredi - уреди]

Sa područja Ravnih Kotara je i nekoliko narodnih junaka (od kojih su neki opjevani i u narodnim epskim pjesmama) iz doba borbe protiv Turaka koji su se u XVII vijeku borili na strani Mletačke republike, među kojima su serdari:

Galerija[uredi - уреди]