Bitka kod Trazimenskog jezera

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bitka kod Trazimenskog jezera
Segment Drugi punski rat
Datum 24. jun 217. pne.
Lokacija nedaleko od Trazimenskog jezera, severna Italija
Ishod Pobeda Kartagine
Sukobljene strane
Kartagina Rimska Republika
Komandanti i vođe
Hanibal Gaj Flaminije
Snage
30.000 vojnika 30.000-40.000
Žrtve i gubici
1.500 vojnika oko 15.000 vojnika

Bitka kod Trazimenskog jezera odigrala se 24. juna 217. pne. između vojske Kartagine pod Hanibalovom komandom i vojske Rimske Republike pod komandom Gaja Flaminija. To je bila jedna od bitaka Drugog punskog rata. Ta bitka je primer najveće i najuspešnije zasede u istoriji ratovanja.

Uvod[uredi | uredi kod]

Rim je bio alarmiran teškim porazom u bici kod Trebije i senat pravi planove kako da se suoči sa opasnošću. Bili su izabrani novi konzuli za 217. godinu. To su bili Gnej Servilije i Gaj Flaminije. Dve rimske armije su bile poprilično smanjene nakon poraza kod Trebije, pa se regrutuju 4 nove legije, koje se dodeljuju postojećim utanjenim armijama. Posle bitki kod Ticina i Trebije Flaminijeva vojska je krenula južno, da se pripremi za obranu samog Rima. Hanibal je krenuo u istom smeru marširajući većom brzinom tako da je pretekao rimsku vojsku. Flaminije povećava brzinu marširanja da bi zapošeo bitku sa Hanibalom pre nego što on dođe do Rima. Druga Servilijeva vojska kretala se u istom smeru i trebala se spojiti sa Flaminijevom, ali bila je zaostala.

Hanibal odlučuje da navuče Flaminijeve odrede u odlučnu bitku pre nego što stigne konzul Servilije sa svojom vojskom. Smatra da će taktikom spržene zemlje navući Flaminija u odlučnu bitku, jer ovaj neće moći gledati takvo uništavanje područja, koje je on dužan da zaštiti. S druge strane takva razaranja pokazuju rimskim saveznicima da je Rim nesposoban da ih zaštiti i time slabe veze Rima i njegovih saveznika. Međutim Flaminije je sedeo pasivno u Arecijumu tokom Hanibalovih pustošenja. Pošto nije mogao navući Flaminija u bitku Hanibal je izveo veliki manevar prolazeći kraj levog Flamenijevog krila i odsekao je Flaminija od Rima. Taj potez je bio veliki udarac za moral rimske vojske. Sedeli su i gledali neprijatelja gde sve uništava, a i nalazi se bliže Rimu nego oni. Flaminije je i dalje ostao pasivan, a Hanibal je krenuo prema Apuliji, nadajući se da će sam Flaminije odabrati mesto bitke.

Flaminije je trpio veliku kritiku iz Rima, a i sam se želio što pre osvetiti za razaranja i uničtavanja, pa se odlučuje za bitku protiv Hanibala. Savetnici su ga savetovali da ne žuri, da pričeka Servilija sa njegovom armijom i da dotad vrši iznenadne napade konjicom na isturene delove Hanibalove vojske. Međutim Flaminiju se žurilo da započne bitku.

Bitka[uredi | uredi kod]

Početni raspored[uredi | uredi kod]

Bitka kod Trazimenskog jezera, courtesy of the Department of History, United States Military Academy

Hanibal je primetio da je Trazimensko jezero predstavlja prikladno mesto za zasedu. Čuo je da je Flaminije krenuo za njim, tako da je počeo sa pripremama za bitku. Primetio je da severno od jezera postoje dobro pošumljena brda, tačno iznad puta na severnom delu jezera. Postavlja logor na jedno brdašce, odakle ima dobar pogled na bilo koga ko dolazi.

Gotovo celu noć je pripremao vojsku za bitku. Ispod logora postavlja tešku pešadiju (vojnike iz Iberije, Kelte i Afrikance) na nešto malo uzvišeniji teren, sa koga se mogu sjuriti na Rimljane kada ovi naiđu. Galsku pešadiju i konjicu sakriva po brdima u dubinu šumovitog predela, najbliže mestu gde Rimljani trebaju prvo ući u taj prostor severnog dela jezera. Laku pešadiju postavlja u intervalima po vrhovima sa kojih se vidi ravnica uz jezero. Laka pešadija je time postavljena duž cele ceste sa striktnim naređenjima da budu sakriveni i da čekaju signal za napad. Da bi što bolje zavarao Rimljane Hanibal naređuje svojoj vojsci da zapale te noći logorske vatre na jednom udaljenom području, tako da Rimljani misle da su oni mnogo udaljeniji, nego što stvarno jesu.

Događaji[uredi | uredi kod]

Sledeće jutro Rimljani su se približavali prema istoku duž severne strane jezera. Spreman i željan bitke Gaj Flaminije je nemilosrdno požurivao svoje vojnike. Kad su Rimljani ušli u dugu, usku i maglovitu dolinu ispod brda na severnoj strani jezera trubama su pozvane skrivene Hanibalove jedinice da napadnu.

Od tog trenutka skrivena Kartaginjanska konjica i pešadija iznenada silazi sa okolnih brda, zatvara ulaz u dolinu i napada sa svih strana iznenađene Rimljane. Rimljani nisu imali vremena da se postave u borbene formacije, pa su postali laka meta za Kartaginjane. Rimljani su brzo razbijeni u tri grupe. Najzapadniju grupu je napala konjica i doterala ih do jezera i prisilila da pobegnu u vodu. Onda opkoljavaju druge dve grupacije. Flaminijev centar se dobro držao i dugo borio, ali Hanibalovi Gali su ih sasekli nakon tri sata teške borbe.

Tokom tri sata bitke cela rimska armija je uništena. Kada su videli da više nemaju nikakvog izlaza preostali vojnici su se dovukli do šume i kroz šumu su bežali. Samo 6.000 vojnika se izvuklo koristeći šumu i maglu, ali većina je uhvaćena sledećeg dana. Od preostalih 30.000 pola je ubijeno ili se udavilo (uključujući Flaminija) a druga polovina je zarobljena. Hanibalovi gubici nisu bili veći od 1.500 vojnika. Za dan ili dva Hanibal presreće rimsko pojačanje od 4.000 vojnika i uništava ih.

Posledice[uredi | uredi kod]

Hanibal je u toj bici postigao briljantnu pobedu najvećom zasedom u istoriji. Vesti o rimskom porazu su izazvale paniku u Rimu. Rim je bio u stanju panike nakon ovog teškog poraza. Hanibalu je bio otvoren put na sam Rim. U trenucima takvih kriza bilo je nužno da se proglasi diktator, kome bi se dale sve ovlasti obično oročeno na 6 meseci. Za diktatora je odabran Kvint Fabije Maksim zvan Kunktaktor (čovek koji okleva). Hanibalovi generali su insistirali da se opseda Rim, ali Hanibal nije hteo. Nije imao dovoljno opsadnih sprava, a nije imao ni bazu u centralnoj Italiji. Odlučuje da krene južno, da bi potakao pobunu Grka protiv Rima.

Vidi još[uredi | uredi kod]