Bitka kod Argentoratuma

Izvor: Wikipedia
Bitka kod Argentoratuma
Segment rimsko-alemanskih ratova
Solidus Julian-transparent.png
Zlatnik (solid) izdan 360-361. koja prikazuje Julijana sa dijademom; na drugoj strani vojnik koji zarobljenika drži za kosu sa natpisom VIRTUS EXERCITUS ROMANORUM ("Vrlina rimske vojske").
Datum ljeto 357
Lokacija današnji Strasbourg u Alsaceu
Rezultat odlučujuća rimska pobjeda
Zaraćene strane
Rimsko Carstvo Alamanni
Komandanti i vođe
Julijan (Caesar)
Sever (magister equitum)
Hnodomar (vrhovni kralj)
Serapion (zamjenik)
Snage
13.000[1] - 15.000[2]
uključujući 3.000 konjanika[3]
15.000[4] - 35.000 ratnika[5]
(okvirno: 25.000)
Žrtve i gubici
243 mrtva[6] 8.000 mrtvih:[7]
6.000 ubijenih u borbi[6]
2.000 utopljenih prilikom bježanja
preko Rajne[6]

Bitka kod Argentoratuma, također poznata i kao bitka kod Strasbourga, se odigrala u ljeto 357. između rimskih snaga pod pod-carem Julijanom na jednoj, i alemanskih plemena. U njoj je Julijan, usprkos brojčane inferiornosti, Alemanima nanio težak poraz i na neko vrijeme rimsku granicu na Rajni oslobodio germanskog pritiska.

Kod Argentoratuma je Julijan Apostata pobjedio germansko pleme Alemane u kolovozu 357. godine. Alemani su prethodno prešli rijeku Rheinu do 350. godine osvojili cijelo područje do Argentoratuma. Kada je Julijan bio postavljen za namjesnika Galije, odlučio je poraziti Alemane. Prvo ih je provocirao prepadima kako bi ih privukao što više na lijevu obalu rijeke. Kada su Alemani koncentrirali svoje snage na obali, Julijan ih je napao.

Alemani su svoje pješaštvo postavili u uobičajeni germanski četvrtasti postroj (klin), naslonivši desni bok na neku prepreku, a na lijevi bok su postavili svu svoju konjicu pod zapovjedništvom Hnodomarom, najuglednijim od 7 knezova koji su ih predvodili.

Julijan je postavio svoje pješaštvo u dva reda pri čemu je prvi red sačinjavala čvrsta masa od 8 vrsta a drugi red njegove najbolje postrojbe u nekoliko grupa po 10 vrsta. Sva konjica bila je pregrupirana na desni bok.

Alemanska konjica je uspjela relativno brzo protjerati rimsku konjicu i napala je prvi red s boka. Tada je Julijan ubacio u borbu svoj drugi red koji prevladava situacijom i na taj način odnosi pobjedu nad Alemanima. Veliki broj alemanskih vojnika se podavilo u rijeci a knez Hnodomar je bio zarobljen.

Ovo je posljednja bitka u kojoj se osjeća klasično rimsko pješaštvo sposobna za taktički manevar.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named A12.2; $2
  2. Libanius 138
  3. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Elton106; $2
  4. Drinkwater (2007) 239
  5. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named A12.26; $2
  6. Greška citiranja Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named A12.63; $2
  7. Libanius 141