Atacama

Izvor: Wikipedia
Pustinja Atacama

Atacama je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale Čilea, u Južnoj Americi, na obali Tihog oceana. Veliki dio pustinje proteže se preko Anda i ima veliku nadmorsku visinu. Za razliku od drugih pustinja, kao što su Sahara u Africi i Mojave u Kaliforniji, Atacama je, u stvari veoma hladno mjesto s prosječnom dnevnom temperaturom između 0 °C i 25 °C. Atacama je upravo najpoznatija po tome što u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kiša, ili koliko je poznato najmanje 400 godina. U ograničenim krajevima, veoma rijetko kiša zna pasti nailaskom oluja poznatih kao chubascos.

Tokom ranijih vremena u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode da bi se stvorila jezera. Neka jezera su stvorena i topljenjem ledenjaka pri kraju ledenog doba. U nekim jezerima Anda, dosta vode je izgubljeno isparavanjem. Isparavanjem vode, povećavla se koncentracija soli i tako su nastale slane vode.

Na većim nadmorskim visinama, kada dođe do padalina, umjesto kiše pada snijeg (vidi), koji se i zadržava u nekim predjelima gdje temperatura nije dovoljno velika da bi se otopio.

Pošto su Ande vulkaniski aktivni planinski vijenci, magma pritiska podzemne vode na određenim mjestima prouzrokujući gejzire.

Iako se čini da teško da ima života u Atacami, postoje izolirane rupe i male površine biljaka koje omogućavaju život nekih kukaca i životinja. Neke biljke su se veoma dobro prolagodile ovom sušnom okruženju razvitkom dugog korjenja koji dosežu do vode ispod zemlje. Postoje jata flaminga koji žive u okolini slanih jezera hraneći se crvenim algama koje rastu u vodama. Čak i neki ljudi žive ovdje.

Osim gradića Calama (vidi sliku), Atacama je poglavito vrlo pusto područje gdje je preostalo nešto Atacama Indijanaca. Tisućama godina ljudi su živjeli ovdje, do čega se došlo na osnovu kulturoloških ostataka i artefakata koje su pronašli arheolozi. Zbog sušne klime, tijela sahranjenih indijanaca su savršeno očuvana. Neke od najstarijih mumija, pronađene su u Atakami.

Visoki atmosferski pritisak u ovoj regiji izaziva da se suh i hladan zrak s vrhova spusti na manje nadmorske visine. Ovaj suhi zrak skoro da nema vode u sebi, tako da se može vrlo lako zagrijati, što izaziva i zagrijavanje tla.

Uzrok oskudice kiše u Atacami je to što su tropske vlažne i tople struje zadržane na istočnj strani Anda.

Vanjske veze[uredi - уреди]