Anglosaksonska kronika

Izvor: Wikipedia

Anglosaska kronika (engleski: Anglo-Saxon Chronicle) je zbirka anala na staroengleskom jeziku. Ova kronika bilježi povijest Anglosasa. Izvorno su nastali u 9. stoljeću, najvjerojatnije u Wessexu za vrijeme vlasti Alfreda Velikog. Napravilo se višestruke prijepise manuskripta i svaku se ažuriralo neovisno o ostalima. U jednome je slučaju kronika bila još redovno ažurirana 1154. godine.

Do danas se uspjelo sačuvati devet manuskripta, u cjelini ili dijelom. Svi pak nisu jednake povijesne vrijednosti, a nijedan od njih nije izvorna inačica. Smatra se da je najstarija započeta u vremenu pretkraj Alfredove vlasti, dok je najmlađa postanka napisana u Peterboroughskoj opatiji nakon požara u tom samostanu 1116. godine. Većina materijala u kronici je u obliku anala, po godinama. Najstariji su datirani u 60. g. pne., a povijesni materijali slijede sve do godine pisanja kronike, kad započinju redovni zapisi. Ovi manuskripti su skupno poznati pod imenom Anglosaska kronika.

Kronika nije nepristrana. Zabilježeno je usporedbom s inim srednjovjekovnim izvorima pokazala da je osoba koja je pisala kroniku ispuštala događaje ili jednostrano prepričavala zbivanja. Također postoje i mjesta gdje različite inačice proturječe jedna drugoj. Ipak, kad ju se gleda u cjelini, najvažnijim je povjesnim izvorom u Engleskoj u razdoblju između odlaska Rimljana i desetljeća nakon normanskih osvajanja. Većinu podataka koje se može naći u Kronici nije moguće naći nigdje drugdje. Osim toga, manuskripti su važnim izvorima za povijest engleskog jezika. Posebice je kasnija Peterboroughska kronika jednim od najstarijih primjeraka srednjoengleskog jezika.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Joseph Bosworth, The Elements of Anglo-Saxon Grammar, str. 277. (Knjiga je javno dobro)

Vanjske veze[uredi - уреди]