Američki muflon

Izvor: Wikipedia
Američki muflon
New Mexico Bighorn Sheep.JPG
Status zaštite

Status iucn2.3 CD.svg

Status zaštite: Smanjeni rizik (cd)

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Bovidae
Potporodica: Caprinae
Rod: Ovis
Vrsta: O. canadensis
Raspon
Ovis-canadensis map.png

Sinonimi
O. cervina Desmarest
O. montana Cuvier

Američki muflon (latinski: Ovis canadensis) koje Amerikanci i Kanađani zovu Rogata ovca (Bighorn sheep) ili Planinska ovca (Mountain sheep) ili Američka rogata ovca (American bighorn sheep) je sisavac papkar iz porodice ovaca, koji živi po Stjenovitim planina na zapadu Sjeverne Amerike od Kanade do Meksika poznat po svojim velikim zavinutim rogovima. [1]

Izgled[uredi - уреди]

Rogove imaju oba spola, ali ovnovi imaju znatno veće (preko 1 m) i svinute u polukrug, a ženke imaju ravne, duge do 30 cm. Ovnovi podvrste iz Stjenovitih planina imaju rogove u prosjeku duže od 1 metra, rekordni primjerak ulovljen 1900. imao je rogove duže od 1,33 metra. Mužjaci ove podvrste su dugi gotovo 2 metra i mogu težiti i do 137 kg, a ženke prosječno teže do 95 kg. Kalifornijska podvrsta je po svim parametrima gotovo jednako velika, dok je Pustinjska podvrsta manja. [1]

Američki mufloni po planinama Stjenjaka

Američki mufloni imaju smeđu boju krzna, osim po stražnjici i na vrhu njuške gdje su bijeli. Odrasli mužjaci dugi su od 1,6 do 1,9 metara i teže 75 do 135 kg, ženke su nešto manje, duge su od 1,6 do 1,7 i teške od 48 do 85 kg. [2]

Karakteristike[uredi - уреди]

Američki mufloni vole otvorene prostore, bez drva, pored stijena i litica, uz koje se uspu da pobjegnu od predatora. Oni su biljožderi, koji jedu travu, šaš i lišće sa grmova, a po pustinji kaktuse. [2] Ženke i mužjaci žive svaki za sebe u odvojenim skupinama od 2 do 12 jedinki, osim za sezone parenja. Tokom godine migriraju u potrazi za hranom od 1 do 32 km, selivši se na visove od proljeće do ljeta. U kasnu jesen se spuštaju sa visova po kojima počinje snježiti. Tako se i mladunci uče migracijskim putevima od starijih članova skupine, pa se tako nasljeđuje iskustvo kretanja po planinama Stjenjaka. [1] Američki mufloni nekad su pronalazili slana jezera (ili neki drugi prirodni izvor soli) da se naližu tog minerala koja im nedostaje, a danas se spuštju do cesta i ližu snijeg uz njegove rubove, koji je pun soli kojim se ceste posipaju. [2]

Razmnožavanje[uredi - уреди]

Prije sezone parenja koje počinje u jesen, počinju dramatične borbe za prevlast među ovnovima. One su jednostavne - dva ovna jurnu jedan na drugog sa kratke udaljenosti i sudare se rogovima, nakon kog slabiji napušta bojište i prepušta revir pobjedniku. Ponekad prije samog nasrtaja, propinju se na zadnje noge i skaču uvis - nebili ustrašili protivnika i natjerali ga u bijeg bez borbe. Silinu sudara sa protivnikom, - apsorbira im dvostruka čeona kost na lubanji[1], ali su nakon tih borbi često toliko iscrpljeni i ranjivi da postaju lake žrtve predatora, no oni ne odustaju od borbi, jer znaju da se ovce vole pariti s dominantnim ovnom. Mladi ovnovi ne mogu se uključiti u borbe sve do nekih sedam - osam godina, kad im rogovi izrastu do pune dužine. Američki mufloni mogu doživjeti i preko 20 godina, ali prosječno žive samo šest do sedam godina, osobito u stadima koje se brzo razmnažaju. [1]

Američki mufloni na snijegu

Ženke rađaju svoju prvu janjad u dobi od tri do četiri godine, u proljeće nakon trudnoće od gotovo šest mjeseci, i to obično samo jedno (iznimno dvoje) koje teži 3 - 5 kg. Ono je sposobno već nakon jednog dana trčati uz svoju majku. [2]Svoje janje odbijaju od sise nešto prije zime, kad je staro četiri do šest mjeseci. Veliki uzrok smrtnosti kod janjaca je pothranjenost, ona ih puno više kosi nego grabežljivci, jer mnogim ovcama prestaje laktacija kako se približava zima, kao prirodna reakcija organizma i priprema za oštru zimu. U svakom slučaju janjad koja je uspjela nakupiti više kila, ima više šansi da preživi zimu i doživi veći životni vijek. [1]

Njihovo stanje danas[uredi - уреди]

Predpostavlja se da je čak dva milijuna Američkih muflona nekad živjelo od Kanade do sjevernog Meksika. Od 19. vijeka se njihov broj radikalno smanjio, prekomjernim izlovom, gubitkom staništa i bolestima, što je vrstu dovelo gotovo do istrebljenja. Unatoč mjerama zaštite, njihov broj nije se značajnije popravio. [1]

Od sedam podvrsta američkog muflona, koliko se računa da ih je bilo, - Badlandova ovca (Audubonova ovca) je izumrla, a pustinjska vrsta iz meksičke Donje Kalifornije je jako ugrožena. [2]Preseljenja koja su vršena po zapadu Sjedinjenih Američkih Država uspjela su obnoviti Američke muflone u neke od starih okvira, ali većina stada je opasna mala ili živi po malim staništima bez zaštitnih koridora za migracije, pa su i nadalje pogođena stočnim bolestima i često umiru. [1]

Američki mufloni su u bliskom srodstvu sa Aljaškim ovcama (Ovis Dalli) koje žive dalje na sjeveru Kanade i Aljaske i sibirskim Sniježnim ovcama (Ovis nivicola) svi oni pripadaju porodici Bovidae i podporodici Caprinae (ovce i koze). [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 "Bighorn sheep" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/65059/bighorn-sheep. pristupljeno 24. 11. 2013. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 "Ovis canadensis" (engleski). Smithsonian Institution. http://www.mnh.si.edu/mna/image_info.cfm?species_id=241. pristupljeno 24. 11. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]