Ambrozija (biljka)

Izvor: Wikipedia
Ambrozija
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Ambrosia
Vrsta: A. artemisiifolia
Dvojno ime
Ambrosia artemisiifolia
L., 1753
Područje života
Vrste

A. acanthicarpa
A. ambrosioides
A. arborescens
A. artemisiifolia
A. aspera
A. bidentata
A. canescens
A. carduacea
A. chamissonis
A. cheiranthifolia
A. chenopodiifolia
A. confertiflora
A. cordifolia
A. coronopifolia
A. cumanensis
A. deltoidea
A. dumosa
A. elatior
A. eriocentra
A. grayi
A. helenae
A. hispida
A. ilicifolia
A. intergradiens
A. johnstoniorum
A. linearis
A. maritima
A. monogyra
A. palustris
A. pannosa
A. parvifolia
A. peruviana
A. psilostachya
A. pumila
A. salsola
A. sandersonii
A. scabra
A. tarapacana
A. tenuifolia
A. tomentosa
A. trifida
A. trifolia
A. velutina

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Vrlo je raširen korov i jedna od najraširenijih biljaka iz roda ambrosia u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe.

Svojstva[uredi - уреди]

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 1 do 1,5 metar visine. Korijen joj je vretenast. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama.

Poznata je još kao partizanka ili limundžik.

Podrijetlo[uredi - уреди]

Ambrozija dolazi iz Sjeverne Amerike. U Europu je uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim okolišnim uvjetima, vrlo se brzo širi na poljodjelskim i nepoljodjelskim zemljištima. Često raste na neobrađenim zemljištima.

Štetnost[uredi - уреди]

Ambrozijina pelud je jedan od najjačih poznatih alergena. Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika moze prouzročiti alergijsku reakciju. Klasicni simptomi su primjerice crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavi.

Štetnost ambrozije u poljodjelstvu je velika, jer ona zahvaljujući svom izuzetno jakom korjenskom sustavu i bujnoj vegetativnoj masi iz zemljišta iznosi velike količine hranjivih tvari, prouzrokujući time osiromašenje zemljišta.

Suzbijanje[uredi - уреди]

Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje mehaničke, agrotehničke i kemijske mjere suzbijanja.

U brojnim europskim zemljama doneseni su zakonski propisi u vezi iskorjenjivanja ambrozije.

Primjerice, u Republici Hrvatskoj je 5. srpnja 2007. donesena Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije [1].

Izvori i referencije[uredi - уреди]

  1. Narodne novine Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije

Vanjske veze[uredi - уреди]