Algonquin

Izvor: Wikipedia
Algonquin
Indijanci Abitibi, jedna od lokalnih skupina Algonquina, snimljeni u Kanadi 1906.
Indijanci Abitibi, jedna od lokalnih skupina Algonquina, snimljeni u Kanadi 1906.
Ukupno pripadnika
11,000
Značajna područja naseljavanja
Quebec, Ontario
Jezik
Algonquin; engleski, francuski
Vjera
šamanizam (Midewiwin)

Algonquin (Algonkin, Anishnabe, Anishinabe, Anishnabeg) je pleme američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu. Zbog neprijateljstava sa Irokezima i Francuzima dio ih se priključio Ottawa Indijancima (banda Kinounchepirini ili Keinouche). Plemenu je prema Mooneyu broj procijenjen na 6,000 (1600.) Danas se dijele na 10 bandi od kojih 9 živi u Quebecu i jedna u Ontariju (Algonquians of Golden Lake, Golden Lake). Svih skupa ima ih 6,239 (2005). Algonquin Indijanci dali su ime etno-lingvističkoj porodici Algonquian koja obuhvaća brojna plemena i plemenske saveze iz Sjedinjenih Država i Kanade.

Ime[uredi - уреди]

Zemljopisni razdjel skupine plemena Anishinaabe i Anishinini oko 1800.-te

Točno značenje nije poznato, možda od Micmac naziva algoomeaking ili algoomaking "at the place of spearing fish or eels [from the bow of a canoe]."/ Ovaj naziv odnosi se samo na Algonquin vlastite ili bandu Weskarini. Sami sebe nazivaju "Anishnabe" ili "Anishnabek" u značenju 'the original people'.

Život i običaji[uredi - уреди]

Lovački kanu od brezove kore Algonquina Pikwakanagan ili Golden lake, Kanada.

Algonkini su naseljavali područje koje baš nije bilo pogodno agrikulturi. Bili su organizirani po malenim polu-nomadskim bandama lovaca i sakupljača. Tek je nekoliko južnih algonkinskih bandi počelo 1608. uzgajati kukuruz. Kraj je ipak veoma pogodan za lov a vodeni putovi koje su savladavali kanuima od brezove kore (birch-bark canoes), najviše su im koristili u trgovačke svrhe, služili su se njima i u lovu, pa i za obiteljski transport. Zimi bi se Algonkini rasipali okolnim krajevima stvorivši malene lovačke logore sastavljene od proširenih obitelji. Ljeti bi se ponovno okupljali i bavili se ribolovom.

Algonkini su bili patrilinearan narod. Obitelji su imale lovišta čija bi prava, po patrilinearnosti, prelazila s oca na sina.

Povijest[uredi - уреди]

Algonkine prvi susreće Samuel de Champlain 1605. godine, a prvi puta 1609. počinju i trgovinu s njim. Ova trgovina dovela je do saveza s Francuzima s kojima su već 1610. uspjeli otjerati Irokeze južno od rijeke Saint Lawrence. Irokezi uzvraćaju udarac (vidi Dabarski ratovi) tek 1632. kada su s gornjeg St. Lawrencea otjerali Algonkine i Montagnaise. Uskoro se Algonkinima pišu crni dani, prvo ih 1634. kosi epidemija boginja a 1647. njihova banda Kichesipirini gotovo je istrebljena od svirepih Irokeza. Početkom 18. stoljeća Algonkini više nemaju mira od Irokeza, dok u drugoj polovici istog stoljeća dolazi do značajnijeg naseljavanja Engleza. Godine 1822. pleme je prisiljeno prodati svoja zemljišta u području rijeke Ottawe i polako završavaju na malenim rezervatima Quebeca i Ontarija.

Podjela[uredi - уреди]

Swanton* i Sultzman među njihove skupine ubrajau sljedeća plemenska imena (bez asteriska samo Sultzman):

Hodge (od nespomenutih) na svom popisu ima sljedeće nazive: Amikwa, Kishkakon (Kiskakon), Maskasinik, Missisauga, Michacondibi, Nikikouek, Oskemanitigou, Ouasouarini, Outaouakamigouk, Outchougai i Pawating.

Vanjske veze[uredi - уреди]