Češljugar
| Češljugar | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Status zaštite | ||||||||||||||
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) |
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Carduelis carduelis Line, 1758. |
||||||||||||||
| Raspon | ||||||||||||||
|
Rasprostranjenost češljugara: 1.selica, 2. stanarica, 3. selica, 4. stanarica
|
||||||||||||||
Češljugar (Carduelis carduelis) je malena vrapčarka iz porodice zeba. U narodu ga se često naziva "štiglić" (od njemačkog Stieglitz).
Sadržaj/Садржај |
Opis[uredi - уреди]
Češljugar je u prosjeku dug 12-13 cm sa rasponom krila od 21-25 cm i težinom od 14 do 19 grama. Spolovi su slični, sa crvenim licem, crno-bijelom glavom, svijetlosmeđim leđima, bijelim stomakom sa mekano-smeđim bokovima i prsima. Krila su crno-žuta. Iz blizine se mužjaci mogu razlikovati po većoj, tamnijoj crvenoj masci koja se širi odmah iza oka. Kod ženki, crvena boja ne dopire do oka. Kljun boje bjelokosti je dug i šiljast, a rep je račvast. Češljugari u fazi razmnožavanja imaju bijel kljun, sa sivkastom ili crnkastom tačkom na vrhu. Azijska podvrsta ima sivu glavu iza crvenog lica, bez crno-bijlih šara europskih i zapadnoazijskih ptica.
Ponašanje[uredi - уреди]
Češljugareva omiljena hrana je maleno sjemenje poput onog od čička i češljugovine, ali također lovi kukce koje nosi ptićima. Zimi često posjećuje hranilice za ptice. Gnijezde se na listopadnom drveću ili čak bambusu. Ženka snese 4-6 jaja iz kojih se izlegu ptići nakon 11-14 dana.
Zimi se češljugari okupljaju u jata od 40 ptica, često i više.
Ima ugodan pjev, zbog čega se prije držao kao kavezna ptica. Odbjegle ptice ili one namjerno puštene u divljinu su kolonizirale jugoistok Australije i Novi Zeland.
Rasprostranjenost i stanište[uredi - уреди]
Češljugar nastanjuje skoro cijelu Europu, Sjevernu Afriku i zapad i centar Azije u otvorenim, djelomično pošumljenim, dolinama. Stanarica je u zapadnom dijelu svog reona, ali se seli iz hladnijih krajeva. Također se može seliti i sa zapada ako je zima hladnija nego obično. Uvedena je u mnoga područja svijeta.
Odnos sa ljudima[uredi - уреди]
Češljugari se često drže kao kavezne ptice zbog lijepog pjeva i upadljivog izgleda. Mužjake se ponekada uparuje sa ženkama kanarinca kako bi se napravio muški potomak sa još ljepšim glasom. Muški mladunci često naslijede najbolje dijelove pjesme oba roditelja.
Drugi projekti[uredi - уреди]
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: češljugar | |
| Wikivrste imaju podatke o: češljugaru |