Vislani
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Vislani (poljski: Wiślanie) su bili ranosrednjovjekovno zapandoslavensko pleme koje je živjelo na području današnje Male Poljske[1].
Od 1. vijeka, a možda i od ranije, Vislanci su bili dio plemena poznatog kao Karpijci, koje je najvjerojatnije ime dobilo po planinskom lancu Karpata gdje su živjelu. U 9. vijeku su Vislanci stvorili plemensku državu, sa središtem na području današnjeg Krakówa, Wiślice, Sandomierza i Stradówa. Oko 874. ih je pokorio velikomoravski kralj Svatopluk I, te je vislanski knez nakon toga prisiljen prihvatiti krštenje. Nakon kraćeg perioda češke vlasti, Vislanci su krajem 10. vijeka došli pod Poljane te su postali dio poljske države i nacije.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ "The main tribe inhabiting the reaches of the Upper Vistula and its tributaries was the Vislane (Wislanie) who, by the mid-ninth century were considered by the neighbouring Moravians as "very powerful" The expansionist policy of the Christian Moravian state led to eventual conflict with the pogan Vislane. ending in the defeat of the latter and their annexation to the Great Moravian Empire between Ad 875-879" . [in:] Trade and urban development in Poland: an economic geography of Cracow. Francis W. Carter. P. 46. 1994 op. cit. L. Hajdukiewicz and M. Karaś. The Jagiellonian University: Traditions, The Present, The Future. Cracow. 1978, p. 17.