Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta
Srpskohrvatski standardni jezik se poput drugih policentričnih standardnih jezika uvijek ostvaruje u jednoj od svojih standardnih varijanti.[1] Postoje četiri varijante vezane za nacije odnosno države: srpska, hrvatska, bosanska (ili bošnjačka) i crnogorska.[2] Srpskohrvatski kao i njemački jezik nikada nije bio ujednačeno standardiziran, nego je otkako je standardiziran u 19. stoljeću čitavo vrijeme imao svoje prepoznatljive i normirane varijante kao i danas.[3] Razlike među njima su čak manje od razlika između varijanti drugih policentričnih jezika. Npr. manje su od razlika između kanadske varijante engleskog i ostalih varijanata engleskog jezika.[4] Također su manje od razlika između varijanata standardnog španjolskog u Španjolskoj i Latinskoj Americi, portugalskog u Portugalu i Brazilu, francuskog u Francuskoj, Belgiji, Kanadi i Africi, ili između hindske i urdske varijante hindustanskog.[5] Manje su i od razlika između njemačke i austrijske varijante njemačkog jezika.[6] Također su manje od razlika između ’holandske’ (sjevernonizozemske) i ’flamanske’ (južnonizozemske) varijante nizozemskog jezika.[7]
Razlike
Kao i u drugim policentričnim jezicima, u srpskohrvatskom su razlike između varijanata najprimjetnije na leksičkoj razini, a manje u gramatici (morfologiji, sintaksi).[8] Budući da su razlike male, radi se i dalje o jednom te istom jezičnom sistemu.[9] Neznatnost razlika omogućava da govornici različitih varijanata s lakoćom međusobno komuniciraju.[10]
Pravopis
U hrvatskoj varijanti koristi se latinica, a u srpskoj i bosanskoj koriste se ravnopravno latinica i ćirilica. Novi crnogorski pravopis ima dva slova više u svojoj latinici i ćirilici.
Srpski pravopis drukčije provodi transkripciju i transliteraciju stranih imena: pišu se ne kao u originalu, nego onako kako se izgovaraju (fonetski).
Pisanje futura se također razlikuje:
- hrvatska i bosanska varijanta: Uradit ću to.
- srpska i crnogorska varijanta: Урадићу то./Uradiću to.
Fonetika
| hrvatska varijanta | srpska varijanta | ||
|---|---|---|---|
| burza | berza | ||
| porculan | porcelan | ||
| tanjur | tanjir | ||
| sol | so | ||
| vol | vo | ||
| Srpska standardna varijanta često izostavlja slovo h: | |||
| čahura | čaura | ||
| hrvač | rvač | ||
| hrđa | rđa | ||
Morfologija
| bosanska varijanta | hrvatska varijanta | srpska varijanta | crnogorska varijanta |
|---|---|---|---|
| tačka | točka | tačka | tačka |
| tačno | točno | tačno | tačno |
| općina | općina | opština | opština |
| svećenik | svećenik | sveštenik | svještenik |
| studentica | studentica | studentkinja | studentkinja studentica |
| profesorica | profesorica | profesorka | profesorka profesorica |
| naučnik | znanstvenik | naučnik | naučnik |
| prevodilac | prevoditelj | prevodilac | prevodioc |
| čitalac | čitatelj | čitalac | čitaoc |
| ronilac | ronilac | ronilac | ronioc |
| mislilac | mislilac | mislilac | mislioc |
| predsjednik | predsjednik | predsednik | predśednik |
| predsjednica | predsjednica | predsednica | predśednica |
Javljaju se razlike u rodu pojedinih imenica.
| srpska varijanta | hrvatska varijanta |
|---|---|
| minut/minuta | minuta |
| sekund/sekunda | sekunda |
| planeta | planet |
| kometa | komet |
| teritorija | teritorij |
| misterija | misterij |
Sintaksa
U hrvatskoj varijanti se češće koristiti infinitiv, a u srpskoj da+prezent:
- hrvatska varijanta: Ja ću to učiniti.
- srpska varijanta: Ja ću to da učinim.
Rječnik
Nazivi mjeseci:
| hrvatska varijanta | srpska varijanta | bosanska varijanta |
|---|---|---|
| siječanj | januar | januar |
| veljača | februar | februar |
| ožujak | mart | mart |
| travanj | april | april |
| svibanj | maj | maj |
| lipanj | jun/i | juni |
| srpanj | jul/i | juli |
| kolovoz | avgust | august |
| rujan | septembar | septembar |
| listopad | oktobar | oktobar |
| studeni | novembar | novembar |
| prosinac | decembar | decembar |
Imenice:
| srpska varijanta | hrvatska varijanta | bosanska varijanta |
|---|---|---|
| hiljada | tisuća | hiljada |
| pirinač/riža/oriz | riža | riža |
| šargarepa | mrkva | mrkva |
| pantalone | hlače | pantalone, pantole |
| fabrika/tvornica | tvornica | tvornica |
| muzika | glazba | muzika |
| biblioteka | knjižnica | biblioteka |
| hleb/hljeb | kruh | hljeb/kruh |
| milenijum | tisućljeće | milenij |
| spanać | špinat | špinat |
| fudbal | nogomet | fudbal/nogomet |
| voz | vlak | voz |
| talas/val | val | talas/val |
| lice/osoba | osoba | lice/osoba |
| nevaspitan | neodgojen | neodgojen |
| sopstveno/vlastito | osobno/vlastito | vlastito/sopstveno |
| put/cesta/drum | cesta/put | put/cesta |
| drumarina/putarina | cestarina | putarina |
| tata/otac | tata/otac | tata/babo/otac |
| paradajz | rajčica | paradajz |
Glagoli:
| srpska varijanta | hrvatska varijanta | bosanska varijanta |
|---|---|---|
| prihvatati | prihvaćati | prihvatati/prihvaćati |
| srećan/sretan | sretan | sretan |
| shvatati | shvaćati | shvatati/shvaćati |
Vidi još
Izvori
- ↑ Merk, Hening (2008). „Neka pragmatična zapažanja o postojanju srpskohrvatskog jezika”. u: Ostojić, Branislav. Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. str. 295. ISBN 978-86-7215-207-4. (COBISS-CG) Arhivirano 2018-10-05 na Wayback Machine-u.
- ↑ Jacobsen, Per (2006). „Forum”. Studi Slavistici 3: 320. DOI:10.13128/Studi_Slavis-3292. ISSN 1824-761X. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-10. Pristupljeno 9.8.2016.
- ↑ Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 144–145. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL15270636W. SSRN 3467646. CROSBI 475567. (CROLIB). (COBISS-Sr). Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 21.8.2019.
- ↑ McLennan, Sean (1996). „Sociolinguistic Analysis of "Serbo-Croatian"” [Sociolingvistička analiza ’srpskohrvatskog jezika’] (engleski). Calgary Working Papers in Linguistics 18: 107. ISSN 0823-0579. Pristupljeno 10.8.2016.
- ↑ Thomas, Paul-Louis (2003). „Le serbo-croate (bosniaque, croate, monténégrin, serbe): de l’étude d’une langue à l’identité des langues” [Srpskohrvatski jezik (bosanski, hrvatski, crnogorski, srpski): od proučavanja jezika do identiteta jezika] (francuski). Revue des études slaves 74 (2–3): 314, 318. ISSN 0080-2557. OCLC 754204160. ZDB-ID 208723-6. Pristupljeno 17.8.2016.
- ↑ Pohl, Hans-Dieter (1996). „Serbokroatisch – Rückblick und Ausblick” [Srpskohrvatski jezik – Pogled unazad i perspektiva]. u: Ohnheiser, Ingeborg (njemački). Wechselbeziehungen zwischen slawischen Sprachen, Literaturen und Kulturen in Vergangenheit und Gegenwart : Akten der Tagung aus Anlaß des 25jährigen Bestehens des Instituts für Slawistik an der Universität Innsbruck, Innsbruck, 25. – 27. Mai 1995. Innsbrucker Beiträge zur Kulturwissenschaft, Slavica aenipontana ; vol. 4. Innsbruck: Non Lieu. str. 219. OCLC 243829127.
- ↑ Gröschel, Bernhard (2003). „Postjugoslavische Amtssprachenregelungen – Soziolinguistische Argumente gegen die Einheitlichkeit des Serbokroatischen?” [Postjugoslavenske zakonske odredbe o službenim jezicima – sociolingvistički argumenti protiv postojanja srpskohrvatskog jezika?] (njemački). Srpski jezik 8 (1–2): 180–181. ISSN 0354-9259. Pristupljeno 25.8.2016. (COBISS-Sr) Arhivirano 2018-09-28 na Wayback Machine-u.
- ↑ Kordić, Snježana (2009). „Policentrični standardni jezik”. u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 85–87. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. SSRN 3438216. CROSBI 426269. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-04. Pristupljeno 19.8 2016.
- ↑ Kordić, Snježana (2008). „Nationale Varietäten der serbokroatischen Sprache” [Nacionalne varijante srpskohrvatskog jezika]. u: Golubović, Biljana; Raecke, Jochen (njemački). Bosnisch - Kroatisch - Serbisch als Fremdsprachen an den Universitäten der Welt. Die Welt der Slaven, Sammelbände - Sborniki, Band 31. München: Otto Sagner. str. 95. ISBN 978-3-86688-032-0. SSRN 3434432. CROSBI 426566. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-04. Pristupljeno 3.8. 2016. (ÖNB).
- ↑ Trudgill, Peter (2003) (engleski). A glossary of sociolinguistics [Sociolingvistički rječnik]. Oxford & New York: Oxford University Press. str. 119. OCLC 50768041.