Serifos
Koordinate: 37° 9′ S.g.š., 24° 30′ I.g.d.
Serifos (Σέριφος)
| |
---|---|
Podaci | |
Država | Grčka |
Glavno naselje | Serifos |
Površina | 75,2 km² |
Najviši vrh | Turlos (585 m) |
Broj stanovnika | 1.414 st. (2001) |
Serifos (grčki gr: Σέριφος) je jedno od ostrva u grupaciji Kiklada u Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Kikladi i Periferiji Južni Egej, gde sa obližnjim ostrvcima čini zasebnu opštinu.
Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]
Serifos je jedno od ostrva Kiklada srednje veličine. Prestonica Atina je na 100 km udaljenosti ka severu. Najbliža okolna ostrva su Kitnos i Sifnos, udaljena oko 10 km, prvo ka severu, drugo ka jugu. Ostrvo je srednje razuđeno i planinsko u većem delu.
Serifos spada u ostrva Kiklada koja su položena dalje od kopna, što povezano sa sušnom sredozemnom klimom prouzrokuje stalan nedostatak vode. Zbog toga je Serifos je sušan i kamenit, a biljni i životinjski svet su takođe osobeni za ovu klimu. Od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza. Posebnost Serifosa su i podivljale domaće mačke, koje predstavljaju ozbiljnu teškoću za ostrvski ekosistem.
Istorija[uredi | uredi kod]
Za Serifos, kao i za celokupne Kiklade, je neobično važno razdoblje kasne praistorije, tzv. Kikladska Civilizacija, zavisna i bliska Kritskoj. Iza Kikladske civilizacije su danas ostale brojne figurine-idoli, vezane za zagrobni život. Tokom stare Grčke Serifos je bio jedan od malih polisa u veoma važnom delu Grčke.
Posle toga ostrvom je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija. 1204. g. posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Kikladi potpadaju pod vlast Mlečana, pod kojima ostaju dugo, do 16. veka, kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Stanovništvo Serifosa je bilo uključeno u Grčki ustanak 20ih godina 19. veka, pa je ostrvo odmah pripalo novoosnovanoj Grčkoj. Međutim, razvoj nove države nije sprečio iseljavanje mesnog stanovništva u 20. veku. Poslednjih decenija ovo je donekle umanjeno razvojem turizma.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Glavno stanovništvo na Serifosu su Grci. Serifos spada u ređe naseljena ostrva među značajinijim ostrvima Kiklada, ali je razvoj turizma proteklih 20ak godina doprineo naglom prosperitetu ostrva i rastu broja stanovnika za oko 30%. Glavnina stanovnika ostrva živi u gradiću Serifosu koji se nalazi u istočnom delu ostrva.
Privreda[uredi | uredi kod]
Privreda Serifosa se dobrim delom zasniva na rudarstvu.U grčkoj istoriji poznat je štrajk sifnioskih rudara iz 1916. g. Danas se privreda sve više zasniva na turizmu (najviše vikend-turizam Atinjana) i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).