Satori

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam


Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake bića
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma · Nesopstvo

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Satori je japanski termin za naglo probuđenje, koji se posebno koristi u zen budizmu.

U zenu je satori stanje Budinog uma, čista svest, bez mentalnog opažanja, pronicanje u sopstvenu prirodu budastva, suštinska mudrost (prađna)[1]. Satori predstavlja iskustvo koje je potpuno nemoguće opisati ili saopštiti. To je ostvarenje čoveka u njegovoj psihičkoj sveukupnosti. Ako se ovo iskustvo može okarakterisati, bilo na mentalnoj ili emotivnoj ravni, to onda nije satori[2].

Mahajanistička Lankavatara-sutra opisuje to kao „stanje u kojem svest oplemenjena mudrošću zahvata sopstvenu unutrašnju prirodu“. U zenu se satori često postiže meditativnom koncentracijom na koan.[3]

Etimologija[uredi | uredi kod]

Japanski termin satori je ekvivalent sanskritskom sambodhi (samobuđenje).[4]

Primeri[uredi | uredi kod]

Kad je Tokusan spoznao istinu zena, smjesta je izvadio sve svoje komentare Dijamantne sutre, nekad jako cijenjenje i smatrane neophodnima da ih je morao nositi gdje god bi išao, pa ih zapalio i pretvorio rukopise u pepeo. Uzviknuo je: "Ma koliko da je duboko znanje zakučaste filozofije, ono je poput vlasi kose koja leti kroz golemo prostranstvo svemira. Ma koliko da je važno čovjekovo iskustvo u svjetovnim stvarima, ono je poput kapi vode bačene u neizmjeran bezdan."[5]

Tumačenja[uredi | uredi kod]

D. T. Suzuki smatra da se cilj zen discipline sastoji od zauzimanja novog gledišta za pomatranje suštine stvari.[6] Ovo zauzimanje novog gledišta zove se satori. Bez njega nema zena, jer život zena počinje s "otvaranjem satorija". Satori se može definirati kao intuitivni uvid, za razliku od intelektualnog i logičkog razumijevanja. Kakva god da je definicija, satori znači razotkrivanje novog svijeta dosad neopaženog u konfuziji dualističkog uma.[7]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.
  2. H. Dumoulin, Zen Buddhism (1963). pp. 273 ff.
  3. Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.
  4. Suzuki 1995: str. 10
  5. D. T. Suzuki, Uvod u zen budizam (str. 103), Zagreb, 1998.
  6. D. T. Suzuki, Uvod u zen budizam (str. 97), Zagreb, 1998.
  7. D. T. Suzuki, Uvod u zen budizam (str. 97), Zagreb, 1998.

Literatura[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]