Razgovor:Dōgen

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Nisam hteo da otvaram stranicu za razgovor, mislio sam da je trivijalnost, ali bolje da pitamo i ostale. Može li se stranica Dōgen preimenovati u Dogen? Razlog je veoma jednostavan, naime slovo ō ne postoji u srpskohrvatskom jeziku. Sa druge strane, postoji odomaćen oblik Dogen u gomili knjiga i časopisa na srpskohrvatskom jeziku. Meni iskreno nije jasno zašto bismo igde koristili strani oblik kada postoji domaći? --Mladifilozof (razgovor) 15:55, 4 januar 2020 (CET)[odgovori]

Evo i kod Slovenaca je sl:Dogen Sendži i oni izgleda pišu kao što se izgovara, bar u nekim slučajevima. --Mladifilozof (razgovor) 15:57, 4 januar 2020 (CET)[odgovori]
Slovo ō je u japanskom produženo o, dakle radi se o akcentiranju, slično kao é u francuskom ili španjolskom jeziku, ne o zasebnom slovu. U našem alfabetu ne postoje ni slova q, w, x i y pa i dalje uredno imamo Williame, Quentine, Xaviere i ostale osobe. Stvar je da je za dalekoistočne jezike (japanski, korejski, kineski, vijetnamski) preporuka da se oni ne pošu fonetski, nego etimologijski, odnosno sukladno pravilima za transikripciju, a kako se ovdje držimo pravila izvornika po pitanju stranih imena - nema osnove da se ovo preimenuje. Domaći se oblici kod stranih imena ne koriste, posebice zato što naša fonetska varijanta japanskog ne odgovara u potpunosti glasovnoj strukturi japanskog jezika (uvijek navodi primjer Kurosave - mi ga navodimo kao Kurosava, dok je ispravnije Kurosawa, zato što to njihovo w nije u potpunosti jednako našem glasu v, ali je najbliža varijanta). O ovome se već vodilo more rasprava, ali sve se one ne primjenjuju na ova članak jer - ō nije slovo, već je je to obično o s makronom koji označava duži izgovor navednog glasa, a što je prisutno i u domaćoj literaturi. I zato je Dōgen Dōgen (jer se čita dugo o), a ne Dogen (jer se ne čita kratko o). --E.A.Poe 18:29, 4 januar 2020 (CET)[odgovori]
Ali mi u srpskoj varijanti uošte ne koristimo Williame, Quentine, Xaviere i ostalo. Meni je to potpuno strano. Ako je ovo zajednička sh wiki, kako onda važe samo pravila hrvatskog pravopisa? --Mladifilozof (razgovor) 20:26, 4 januar 2020 (CET)[odgovori]
U tome i jest kvaka! :D Naime, prema hrvatskom pravopisu se isto sugerira fonetska varijanta (mada je etimologijska jednako ispravna)... međutim ovdje nije uopće to pitanje! Ovo nije stvar fonetskog ili etimologijskog pisanja, već - naglaska. Hrvatski pravopis apsolutno ne preporučuje korištenje naglasaka (prema Hrvatskoj varijanti čak ide Lech Valensa, umjesto etimologijskog pisanja), međutim mi to ovdje radimo. Zašto? Zato sto je pred nekog vremena dogovoren pristup da se sva strana imena pišu onako kako se pišu u matičnoj zemlji, bas kako bi se izbjeglo da favoriziramo jedan ili drugi pravopis. Ovo su službena pravila za transkripciju japanskog jezika koja najbolje odražavaju glasovnu strukturu japanskog jezika i kao takva ne favoriziraju nijedan domaći pravopis, već reflektiraju strukturu japanskog jezika kao takvog.
O ovome sam ti već jednom, mislim, govorio i to je naprosto takav dogovor. To sto je tebi kao govorniku srpskog jezika nešto (ne)prirodno ovdje nije relevantno jer - za to postoje preusmjeravanja. Ali, jamčim ti sa bi i govorniku hrvatskog jezika ovaj akcent bio jednako neprirodan, ali bas zato ga i imamo jer ne favoriziramo nijednu varijantu; one se rješavaju preko preusmjeravanja :) —E.A.Poe 20:53, 4 januar 2020 (CET)[odgovori]