Paneuropski koridor V
Paneuropski koridor V je željeznička pruga od Europskog značaja, koja povezuje sjevernu i južnu Europu.
Trasa u Hrvatskoj[uredi | uredi kod]
U Hrvatskoj postoje dva kraka ovoga koridora. Krak b i c.
Trasa kraka b kroz Hrvatsku[uredi | uredi kod]
Važniji gradovi i važni kolodvori na trasi[uredi | uredi kod]
- Koprivnica
- Križevci
- Dugo Selo
- Zagreb - glavni grad
- Karlovac
- Ogulin
- Moravice - mjesto spajanja dvaju naponskih sustava različitih voltaža.
- Delnice
- Rijeka - važna pomorska luka
Posebnost[uredi | uredi kod]
Iako koridor V dijeli dio svoje trase sa Koridorom X (potez Dugo Selo-Zagreb), tehnički je ta dionica dio koridora X. To znači, kako je koridor V, krak b zapravo prekinut na tom potezu.
Elektrifikacija[uredi | uredi kod]
Elektrifikacija je 25 kV, 50 Hz na većem dijelu. Od Moravica do Rijeke je napon 3 kV. Razlog tome je, jer je ta trasa prva elektrificirana trasa u Jugoslaviji. Nakon toga, svugdje sa nadalje koristio puno efikasniji napon od 25 kV. Planirana je reelektirifikacija na cijeloj duljini, ali se točno još ne zna datum.
Brdovitost[uredi | uredi kod]
Od Koprivnice do Karlovca je trasa pruge poprilično ravna. Međutim, nakon toga dolazi planinski Gorski Kotar, gdje su veliki usponi i padovi. Zbog toga je ova dionica pruge najteža.
Nova nizinska brza pruga[uredi | uredi kod]
Postoje planovi za novu brzinsku nizinsku prugu, koja bi postala dijelom ove linije i išla bi zaobilano, ali dolinom. Zasada se ne zna kada će se planovi ostvariti. Prvotno je najveća predviđena brzina cijelog koridora V, kraka b 250 km/h. Međutim, iz financijskih razloga, najvjerojatnije će biti izgrađena nizinska pruga sa parametrima do 250 km/h, ali samo osposobljena za brzine do 160 km/h. Teretni promet bi trebao sačinjavati većinu prometa koridora Vb u budućnosti, posebno kontejnerski promet. Najveća korist se očekuje za luku Rijeka.
Trasa kraka c kroz Hrvatsku[uredi | uredi kod]
Gradovi i glavni kolodvori na trasi[uredi | uredi kod]
Gledajući od sjevera ka jugu, ovi gradovi se nalaze na pravcu koridora 5c:
- Beli Manastir
- Osijek
- Đakovo
- Strizivojna-Vrpolje (križanje sa Panuropskim željezničkim koridorom X)
- Slavonski Šamac
Elektrifikacija[uredi | uredi kod]
Elektrifikacija postoji od granice sa Bosnom i Hercegovinom do kolodvora Strizivojna-Vrpolje.