Mojre
Moire ili Mojre (grč. Μοîραι Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke. Njihov su pandan u rimskoj mitologiji Parke.
Etimologija[uredi | uredi kod]
Grčka riječ μοῖρα značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označivati dio sudbine ili života. Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime - Mojre.
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Isprva su bile prikazivane kao jedna božica - Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto. U nordijskoj mitologiji bile su zvane Nornama.
Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama. Bez obzira na loš glas, bile su štovane kao božice. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile božice rođenja.
Mitologija[uredi | uredi kod]
Suđenice su držale nit života, a i sami ih su se bogovi bojali - delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Moira čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetova života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Helena.
Klota[uredi | uredi kod]
Klotho (grč. Κλωθώ, predilica)
Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nona.
Laheza[uredi | uredi kod]
Lahesis (grč. Λάχεσις, raspoređivač)
Prede nit, tj. čuva život. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Decima
Atropa[uredi | uredi kod]
Atropos (grč. Ἄτροπος, neumoljiv, neizbježan) ili Aisa
Kida nit, određuje smrt. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Morta.
