Mastitis

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Zapaljenje dojke ili mastitis može se javiti u svakom životnom dobu, odnosno u bilo kom uzrastu žene, ali se to izvan babinja dešava retko, mada zavisi i od jačine imunog sistema žene.

U babinjama međutim, mastitis je dosta česta komplikacija, jer su tada i najpovoljniji uslovi za infekciju dojke.

Opis[uredi | uredi kod]

Faktori koji izazivaju mastitis[uredi | uredi kod]

1. Prvi faktor su nedovoljno negovane i za dojenje u trudnoći nepripremljene dojke, a naročito bradavice porodilje sa pojavom prskotina na njima. Ove prskotine ili ragade mogu da služe kao ulazne vratnice infekciji.

2. Drugi faktor koji favorizuje pojavu mastitisa u babinjama je nedovoljno pražnjenje dojki, odnosno staza mleka.

3. Treći faktor pretstavlja nepravilno dojenje, odnosno produženo dojenje bez dovoljnog poštovanja osnovnih principa higijene, što se naročito često sreće kod nedovoljno iskusnih majki.

Izazivači mastitisa[uredi | uredi kod]

Mastitis mogu izazvati streptokoke, stafilokoke, bacil koli i pneumokoke.

Putevi širenja infekcije dojke[uredi | uredi kod]

Simptomi[uredi | uredi kod]

Bolesnica ima visoku temperaturu sa jezom i groznicom. Obolela dojka je uvećana, natečena, u početku čvrsta, hiperemična, topla i osetljiva.Spontani bolovi na dodir se pojačavaju. Prema lokalizaciji, apsces dojki može biti površan, može se razvijati ispod bradavice, odnosno biti subareolarni, može se lokalizovati duboko u dojci ili se razviti retromamarno između dojke i grudnih mišića.

Lečenje[uredi | uredi kod]

Bilo kako da je nastao i kako da se lokalizuje, mastitis zahteva dobro sprovedeno lečenje koje je u početku konzervativno i sastoji se u davanju visokih doza antibiotika širokog spektra, uz stavljanje toplih obloga na obolelu dojku. U toku mastitisa pa sve do izlečenja, dete ne sme da sisa niti da uzima mleko iz obolele dojke, jer se može inficirati uzročnicima gnojnog zapaljenja dojke, koji obično prelaze u mleko. Da bi se sprečio prekid laktacije, obolelu dojku po mogućnostvi treba redovno pažljivo prazniti nežnim izmuzavanjem. Ukoliko se mlečnost dojke očuva, dete može obolelu dojku ponovo sisati tek po potpunom izlečenju, što se mora proveriti negativnim kulturama zasađivanjem mleka.

Mastitis može biti uzrok smanjenja ili potpunog prekidanja laktacije u oboleloj dojci i nepravilno tretiran može dovesti do stvaranja ružnih ožiljaka i do vrlo lošeg estetskog efekta.

Literatura[uredi | uredi kod]

1. Mladenović, D, Bogdanović, Z, Mihailović, A: Akušerstvo sa negom, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2001.