Krma
| Krma | |
|---|---|
 | |
Krma je stražnji dio broda, brodice ili čamca nasuprot pramcu.[1] To je onaj dio broda gdje se nalazi kormilo (kormila) i propeleri, ispravnom formom krme postižu se dobre propulzijske i plovne karakteristike broda, pa se zavisno o tipu izvode i različite forme krme.[1] Ukoliko krma nije dobro dizajnirana, ona se neće dizati kako brod klizi kroz vodu, pa se brod može i prevrnuti.[2]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Eliptične krme imali su jedrenjaci, naročito kliperi i neki stariji tipovi parobroda. Krme slične pramcu imaju manje priobalne brodice trabakuli, bracere, leuti i gajete. Trgovački brodovi građeni polovicom 19. vijeka imali su krstašku krmu preuzetu od tadašnjih ratnih brodova.[1]
Današnji brodovi često imaju zrcalnu ili odrezanu krmu, koja završava ravnom plohom (krmenim zrcalom), takav tip krme izvodi se i na gliserima, čamcima na vesla i jedrilicama, te na brzim ratnim brodovima.[1] Jahte na jedra imaju izbačenu usku krmu s malim zrcalom, ili kako je danas češće, široku krmu s ravnim ili zaobljenim zrcalom, obično nagnutim prema unutrašnjosti kako bi se olakšao ulaz iz mora i produljila vodna linija.[1] Specijalne forme krme imaju brodovi za transport tereta na kotačima odnosno Ro-Ro brodovi, ribarice i drugi specijalni brodovi.[1]
