Kaspijski pohodi Rusa

Kaspijski pohodi Rusa (ruski: Каспийские походы русов) je naziv za pohode koje su drevni Rusi (Varjazi) poduzimali između 864. i 1041. na obale Kaspijskog mora.

Rusi su se na obalama Kaspijskog mora prvi put pojavili kao trgovci, koristeći Volški trgovački put i prodajući narodima na jugu krzno, med i robove. Prvi manji pljačkaški prepadi datiraju iz kasnog 9. i početka 10. vijeka. Prvi značajniji pohod se zbio 913. kada su Rusi sa 500 brodova napali grad Gorgan u današnjem Iranu; pri povratku su ih presreli i masakrirali Hazari, a potom i lokalna plemena. Sljedeća velika ekspedicija se zbila 943. kada su Rusi uspjeli zauzeti grad Barda u današnjem Azerbejdžanu. Međutim, taj pohod nije imao trajne posljedice.

Godine 965. se zbio najvažniji pohod, koga je pokrenuo kijevski knez Svjatoslav. On je tada uspio uništiti Hazare, a što je Rusima omogućilo kontrolu nad tadašnjim trgovačkim putevima kao i postepenu promjenu demografske strukture značajnih dijelova današnje Rusije, prije svega u obliku njihove slavizacije.

Manji pohodi su se nastavili i nakon tog doba. Posljednji od njih je poduzeo Ingvar Putnik 1041. godine, a koji je opisan u nordijskim sagama.