Duhovna upotreba konoplje
Konoplja ima dugu istoriju ritualne upotebe u mnogim kultovima i religijama širom sveta. Rastafarijanci je smatraju svetom biljkom, a njeno uživanje verskim činom.
U Indiji se upotrebljava već vekovima u čast boga Šive. U predstavama drevnih civilizacija, poput Persije ili Indije, konoplji je pripisivana izrazito božanska moć.[1] Taoisti su jeli konoplju da uvećaju koncentraciju dok čitaju svete tekstove.[2] U islamu su je koristili derviški (sufi) redovi. Neki istoričari smatraju da je upotrebljavana i u judaizmu i ranom hrišćanstvu[3].
Paganizam[uredi | uredi kod]
U drevnoj germanskoj kulturi, konoplja je bila povezana sa germanskom boginjom ljubavi Frejom. Žetva konoplje je bila povezana sa erotskim svetkovinam. Verovalo se da Freja, sila plodnosti, živi u ženskim cvetovima konoplje. Unošenjem u sebe, čovek bi postajao obuzet njenom božanskom silom (Rätsch 2003).
Hinduizam[uredi | uredi kod]
Konoplju se spominje i u indijskim vedskim tekstovima otprije gotovo 3000 godina u kojima je kanabis prihvaćen u svrhu poticanja duha, ali i u svrhu liječenja.[4]
Šiva je jedno od najstarijih božanstava poznatih čovečanstvu. Posvećenici Šivi često meditiraju ispijajući sveto piće bhang koje se sastoji od mešavine mleka i cveta konoplje, koju pripremaju sveštenici.[5][6] Veruje se da je konoplja korišćena u Indiji još pre 1000. godine pne. Čaras se takođe puši među nekim Šivinim posvećenicima i smatra se darom Šivi i pomoći u dostizanju sadhane (neke vrste prosvetljenja, blaženstva). Mnogi lutajući sveti ljudi (sadhus) u Indiji i dan danas puše čaras na čilumu. Tokom hindu festivala Holi, ispija se sveto piće bhang koje sadrži cvetove konoplje[7].
Islam[uredi | uredi kod]
Derviši (sufiji) su konoplju smatrali sredstvom za, drugim putem nedohvatljivo, samopromatranje – uključujući dublje razumijevanje, sagledavanje različitih značenja, produbljivanje estetskih doživljaja i smanjivanje osjećaja tjeskobe.
Prema staroj arapskoj legendi, Hajdar, osnivač verskog reda sufija, naišao je na polje konoplje dok je lutao persijskim planinama. Obično povučen i tih čovek, kada se vratio u njegov manastir posle jedenja konoplje, njegovi učenici su bili zapanjeni koliko je govorljiv i nadahut bio. Nakon što su izmolili Hajdara da im kaže šta je radio kada izgleda toliko radostan, njegovi učenici su izašli u planine i sami probali konoplju. I tako su, prema predanju, sufiji otkrili čari hašiša.
Slično je o hašišu pisao srednjovjekovni Sufi pesnik Fuzuli, u priči o Basri, sledbeniku čiji je šeik osetio da je on putem uživanja hašiša, dostigao konačni stupanj savršenstva, i da više nema potrebe da ga neko vodi. Fuzuli zaključuje: „hašiš je savršeno biće... za osobu željnu mističnih iskustava.“
Valja primetiti da, za razliku od alkohola, prorok Muhamed nije branio konoplju.
Rastafarijanstvo[uredi | uredi kod]
Rastafarijanci imaju obrede zajedničkog pušenja konoplje (poznate kao gandža, biljka, kali ili hleb jagnjeta), tokom kojih razgovaraju o istini i životu. Prema rasta filozofiji, konoplja je ključ za razumevanje sebe, kosmosa i Boga.[8] Oni u njoj vide silu koja omogućava ljudima da spoznaju istinu mnogo jasnije, kao kada drvo biva izvađeno iz oka. Rastama je pušenje konoplje duhovni čin, često praćen izučavanjem Biblije; smatraju je pričešćem koje čisti telo i duh, uzdiže svest, donosi mir i približava ih prirodi i Bogu. Sagorevanje biljke je često presudno „za buđenje griže savesti u srcima onih koji podstiču i čine zlo i nepravde.“ Ona sagoreva iskvarenost ljudskog srca. Rasta propovednik, Bob Marli je, između mnogih drugih, rekao: „Biljka gandže je lek za narod.“ Oni se ne čude što je zabranjena, jer je vide kao moćnu supstancu koja otvara umove ljudi za istinu – što vavilonski sistem očigledno ne želi.
Raste sledećim navodima iz Biblije opravdavaju upotrebu konoplje:
- Postanje 1:29 „I Bog reče: Evo, dajem vam svaku biljku što nosi seme, na površini lica zemlje, i sve drveće rodno, koje daje plod, u kome je seme njegovo. To da vam je za hranu vašu“.
- Postanje 3:18 „... Ti ćeš jesti biljku s polja."
- Poslovice 15:17 „Bolje u ljubavi biljka za hranu, nego vo ugojen u mržnji." Psalmi 104:14 „Ti daješ da raste trava stoci i biljka čoveku.“
Rastafarijanci vide konoplju i kao Drvo Života, pomenuto u Bibliji i poštuju je kao svetu i istinski blagodarnu biljku. Takođe, prema predanju, konoplja je prva biljka iznikla na grobu Kralja Solomona.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Kristijan Reč, Rečnik svetih i magijskih biljaka, str.112, Babun, 2001.
- ↑ Siniša Marček, Upotreba konoplje nekada i sada
- ↑ „Cannabis linked to Biblical healing”. BBC. 2003-01-03. Pristupljeno 03. 07. 2007.
- ↑ Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i upotrebe
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2005-08-13. Pristupljeno 2008-04-16.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-03. Pristupljeno 2008-04-16.
- ↑ Indian Hemp Drugs Commission Report
- ↑ http://www.watchman.org/profile/rastapro.htm