Dražen Aničić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dražen Aničić
Rođenje 10. studenoga 1940.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje dipl. ing. građevinarstva
Standardizacija infokutija

Dražen Aničić (Osijek, 10. studenoga 1940.), hrvatski znanstvenik iz područja potresnog inženjerstva, član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.[1]

Životopis[uredi | uredi kod]

Rođen je 10. studenoga 1940. u Osijeku gdje je 1958. završio gimnaziju. Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1963. Stupanj magistra znanosti iz područja potresnog inženjerstva stekao je 1970. na Univerzitetu u Skopju. Godine 1978. boravio je u svojstvu pridruženog istraživača na University of California Berkeley. Doktorat tehničkih znanosti stekao je 1979.[2] na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. redoviti je sveučilišni profesor na Fakultetu građevinskih znanosti u Zagrebu a od 2001. na Građevinskom fakultetu u Osijeku. Od 2004. je u mirovini.

Bio je zaposlen u Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu od 1963. do 2001. a od 2001. do 2004. na Građevinskom fakultetu u Osijeku.

Kao autor i koautor objavio je 7 knjiga, 10 poglavlja u knjigama, 11 znanstvenih radova u časopisima, 40 znanstvenih recenziranih radova u zbornicima međunarodnih skupova i 28 recenziranih znanstvenih radova u zbornicima domaćih znanstvenih skupova. Objavio je i 51 stručni rad u domaćim časopisima i zbornicima stručnih skupova i 42 popularizacijska članka.

Bio je urednik 19 zbornika ili knjiga, urednik jednog stručnog časopisa tijekom devet godina i recenzent 13 knjiga i sveučilišnih udžbenika. Bio je odgovorni istraživač ili suradnik na 11 domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata.

Područja znanstvene i stručne djelatnosti Dražena Aničića obuhvaćaju građevno konstrukterstvo – armiranobetonske i zidane konstrukcije, istraživanja inovativnih zidanih konstrukcija, rekonstrukciju i konstrukcijsko pojačanje kulturnih dobara, potresnu otpornost zgrada, ispitivanje konstrukcija, obnovu zgrada oštećenih potresom i ratom (Dubrovnik, Vukovar) i rad na tehničkim normama. Njegove stručne radove i ekspertize čini popis s više od 600 radova iz područja zgradarstva i inženjerskih konstrukcija. Kao prevoditelj preveo je s engleskoga i njemačkoga jezika više od 10.000 stranica različitih tehničkih dokumenata, pretežito europskih norma iz područja građevinarstva.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kod]

Za svoj znanstveni i stručni rad dobio je mnoga priznanja i obnašao više dužnosti. Imenovan je počasnim profesorom Univerziteta »Kiril i Metodij« u Skopju, obnašao je dužnost glavnoga tajnika European Association for Earthquake Engineering - EAEE (1984.-1992.), izabran je za počasnoga člana EAEE (1992.), bio je delegat Hrvatske u International Association for Earthquake Engineering (1992.-2002.). Osnivač je i redoviti član (1993.), potpredsjednik (1993.- 1997.), glavni tajnik (1997.-2003.), emeritus (od 2011.) i dobitnik nagrade za životno djelo (2012.) Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Istaknuo se kao ekspert Svjetske banke pri planiranju obnove potresom pogođenoga područja u Indiji (1994.), kao glavni revizor Državne komisije za popis i procjenu ratne štete (1992.-1999.), član Savjeta Projekta za sukcesiju bivše Jugoslavije (1992.-2001.) i predsjednik više tehničkih odbora pri Hrvatskom zavodu za norme.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. http://www.hatz.hr/hrv/podaci.php?fid=18
  2. Dražen Aničić-Duvnjaković, Postepeno smanjenje krutosti armiranobetonskih konstruktivnih elemenata izloženih seizmičkim utjecajima, 19. veljače 1979.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]