Cuenca (Ekvador)
Ovo je glavno značenje pojma Cuenca (Ekvador). Za druga značenja, v. Cuenca (razdvojba). |
Cuenca
Santa Ana de los Ríos | |
---|---|
Koordinate: 2°53′51″S 79°00′16″W / 2.89750°S 79.00444°W | |
Država | Ekvador |
Provincija | Azuay |
Kanton | Cuenca |
Osnovan | 1557.[1] |
Uprava | |
• Alcalde | Cristian Zamora Matute |
Površina | |
• Ukupno | 71.45 km² |
Nadmorska visina | 2,550[1] m |
Stanovništvo (2022.) | |
• Ukupno | 361.524 |
• Gustina | 51/km² |
Vremenska zona | UTC-5 |
Poštanski broj | EC010150[1] |
Pozivni broj | 593 7[1] |
Cuenca je sa svojih 361,524 stanovnika[1]treći po veličini grad u Ekvadoru, koji se nalazi na jugozapadu zemlje u Provinciji Azuay u kojoj je administrativni centar.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Grad se prostire u kotlini rijeke Tomebamba, na nadmorskoj visini od 2,550 metara[1]udaljen 196 km jugoistočno od Guayaquila.
Historija[uredi | uredi kod]
Cuenca je osnovana kao španjolska kolonija (entroterra) 1557. Izgrđena po strogim urbanističkim pravilima koje je 30 godina ranije izdao Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva. Grad i danas poštuje formalni ortogonalni plan koji postoji već 400 godina. Kao poljoprivredni i administrativni centar cijele regije, Cuenca je bila mjesto miješanja lokalnih stanovnika i doseljenika. Arhitektura Cuence, čiji velik dio datira iz 18. vijeka, "modernizirana" je u tz. "republikanskom stilu" zahvaljujući ekonomskom prosperitetu u 19. vijeku kad se industrijalizirao. Zbog svega navedenoga, stara gradska jezgra Cuence je vrštena na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1999. godine[2].
Cuencu je osnovao 12. aprila 1557. guverner i kapetan-general Gil Ramírez Davalos Quito pod imenom Santa Ana de los Rios de Cuatro Cuenca, po naredbi 3. potkralja Perua, Andresq Hurtadoq de Mendoze primili. cilj je bio pretvoriti grad u poljoprivredno središte područja okolnih ravnica povoljnih za uzgoj i gajenje stoke, ali i administrativni centar za brojno indijsko stanovništvo Andske regije. Grad je osnovan u blizini starijeg Inka naselja Pumpapungo (Pumapunku) koji je ležao u ruševinama zbog rata vladara Tupac Yupanquija protiv lokalnih Cañari indijanaca od prije 50 godina ranije. Na temeljima Inka palače i Wiraqucha hrama, koje je otkrio njemački arheolog dr. Max Uhle 1925. god., danas se nalazi Muzej ekvadorske unutrašnjosti.
U Cuenci je Simon Bolivar u u novembru 1820. objavio proglas za nezavisnost od španjolske krune. Četrdeset godina kasnije, oko 2000 francuskih jezuita se mirno doselilo u Cuencu. Nastupila je industrijapizacija grada koji je postao veliki izvoznik kinina, slamnatih šešira i drugih proizvoda. Taj razvoj mu je omogućio da postane relativno bogatiji, što je pratila izgradnja nekih važnijih objekata, uključujući i univerzitet u Cuenci 1867. godine.
Dana 11. jula 1983. godine, putnički avion Boeing 737 se nakon eksplozije srušio u blizini grada, pri čemu je svih 119 putnika poginulo.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Andski planina lanci su dugo izolirali grad, ali su mu omogućili bliski kontakt s prirodnim okolišem. On je uzgrađen u strogoj mreži okomitih ulica koje se protežu od glavnog trga, parka Abdon Calderón, u obliku 200 identičnih gradskih blokova. Na trgu se nalazilo Sjedište Gradskog vijeća, Ured guvernera, i dvije katedrale okružene sudovima. Ulice su široke i obasjane suncem, a za urbano tkivo grada su značajni i brojni parkovi, trgovi, crkve, samostani i druge javne površine.
Mnoge jednostavnije kolonijalne kuće su pretvorene u važnije rezidencije, osobito tijekom razdoblja ekspanzije u 19. st. To je rezultiralo neobičnom arhitekturom na koju su utjecali domaći, ali i europski stilovi. Nekoliko važnih zdanja su:
- Stara katedrala (Antigua Catedral de Cuenca) iz 1557. godine je danas muzej.
- Nova katedrala Bezgrešnog Začeća (Catedral Metropolitana de la Inmaculada Concepción), koja je započeta 1880. godine u neogotičkom stilu, je svojim plavim kupolama postala simbolom grada. Njezino pročelje s nedovršenim tornjevima (zbog greške arhitekta u proračunu) je pokriveno alabasterom i lokalnim mramorom, dok su podovi optočeni ružićastim mramorom iz Carrare (Italija). Kada je dovršena u nju je moglo stati 9.000 ljudi od ukupno 10.000, koliko je tada Cuenca imala stanovnika.
- Karmelićanski samostan El Carmen de Asuncion ima atrij u kojoj se nalazi tržnica cvijeća koja dodatno ukrašava prekrasnu arhitekturu s raskošnim pročeljem i pozlaćenom propovjedaonicom.
- Crkva sv. Dominika (Santo Domingo)
-
Panorama središta Cuence noću -
Stara gradska vijećnica (Alcaldía de Cuenca) -
Republikanska arhitektura Cuence -
Kupole nove katedrale -
Crkva sv. Dominika
Administracija[uredi | uredi kod]
Kanton Cuenca se sastoji od slijedećih parohija:
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Cuenca (Tumipampa)” (engleski). City Population. Pristupljeno 16.04.2024.
- ↑ Povijesno središte grada Santa Ana de los cuatro ríos de Cuenca na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 19. siječnja 2012.