Boyle-Mariotteov zakon
Bojl-Mariotov zakon (negde poznat kao i Bojlov zakon) je jedan od zakona gasova. Ime je dobio po irskom prirodnjaku Robertu Bojlu[1] i francuskom fizičaru Edmu Mariotu. Ovaj zakon je primenljiv je na gasovita tela koja se ponašaju poput idealnih gasova.[2][3] Zakon glasi:
Na konstantnoj temperaturi i nepromenjenoj količini gasa, proizvod pritiska i zapremine je konstantan.[2]
To znači za koliko puta povećamo pritisak toliko puta ćemo smanjiti zapreminu. Procesi koji se dešavaju na konstantnim tempreraturama su izotermski procesi.
Formula[uredi | uredi kod]
Ovaj zakon je izveden iz osnovne jednačine molekulsko kinetičke teorije gasova.
gde je:
- - pritisak,
- - koncentracija gasa,
- - srednja kinetička energija gasa.
Celu jednačinu pomnožimo sa i dobijamo, pošto je
.
Međutim glavni uslovi za ovaj zakon je da su: , . Znači da je proizvod pritiska i zapremine takođe jednak konstanti:
, ili
Bojl-Mariotov zakon ima veliku primenu (recimo kod ronjenja).
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „The Boyle Papers, BP 9, fol. 75v-76r”. Arhivirano iz originala na datum 2009-11-22. Pristupljeno 25. 12. 2010.
- ↑ 2,0 2,1 Levine, Ira N. (2009). Physical chemistry. New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-253862-5.
- ↑ West, John B. (2005). „Robert Boyle’s landmark book of 1660 with the first experiments on rarified air”. J Appl Physiol 98: 31–39.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Levine, Ira N. (2009). Physical chemistry. New York: McGraw-Hill. ISBN 978-0-07-253862-5.