Arauca
Arauca
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 7°5′N 70°45′W / 7.083°N 70.750°W | |
| Država |  Kolumbija
|
| Departman | Arauca |
| Osnovan | 1780.[1] |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Edgar Fernando Tovar |
| Površina | |
| - Ukupna | 5,788 km²[1] |
| - Urbano područje | 21 km²[1] |
| Visina | 125 m[1] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Grad | 96,814[1] |
| - Gustoća | 16.73 stan./km²[1] |
| - Urbano područje | 74,195[1] |
| - Urbana gustoća | 3,469 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+5 (UTC) |
| Karta | |
  Arauca Arauca na karti Kolumbije | |
Arauca za kolonijalnih vremena znana kao Villa de Santa Bárbara de Arauca[2], je općina od 96,814 stanovnika i grad od 74,195 stan. na sjeveroistoku Kolumbije u Departmanu Arauca čiji je administrativni centar.[1]
Geografija[uredi | uredi kod]
Arauca se prostire duž južne obale rijeke Arauce, na sjevernoj obali leži venecuelanski grad El Amparo sa kojim je povezana mostom José Antonio Páez.[2]
Cestom Libertadores povezana je sa Bogotom i Caracasom.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Araucu je formalno osnovao 1780. jezuitski misionar Juan Isidro Daboín, na mjestu postojećeg naselja plemena Arawak.[3]
Za vrijeme Invazije Nove Granade Arauca je četiri mjeseca 1816. bila prijestolnica Bolivarove Republike Nova Granada.[3]
Kolumbijsko-venezuelanski spor oko granice kulminirao je 1899. kad je venezuelanska vojska zauzela Araucu. U to vrijeme bilo je političara kao što je bio Antonio Laverde, koji su bili za odcjepljenje Arauce i Boyace od Kolumbije. On je nakon poraza emigrirao u Venecuelu.[3]
Arauca je 1953. bila centar gerilica okupljenih oko lidera Guadalupe Salceda.[3]
Avio-kompanija Avianca počela je od 1958 redovno letiti za Cúcutu, Bogotu i Medellín[3], iz novoizgrađenog aerodroma Santiago Pérez Quiroz (ICAO: SKUC, IATA: AUC) .[4] Od 1959. Arauca ima status općine, a od 1960-ih je za Kolumbijskog građanskog rata ponovno bila gerilski centar.[3]
Kad je 1983. otkrivena nafta kod sela Caño Limón, otpočeo je eksplozivni rast grada, koji je za manje od sedam godina od 14,000 narastao na 30,000 stanovnika. Tad su otpočela i ulaganja u Infrastrukturu; od kanalizacije, nasipa protiv poplava do sportskih terena u Olimpijskom selu.[3]
Privreda[uredi | uredi kod]
Ekonomija današnje Aruce bazira se na nafti, stočarstvu i prekograničnoj trgovini sa venecuelanskim saveznim državama Apurom i Táchirom. Većina dućana prima Venezuelanski bolívar iako to nije službena valuta.[5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Arauca Municipality in Colombia” (engleski). City population. Pristupljeno 16.12.2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Historia Arauca” (španjolski). Asocapitales. Pristupljeno 16.12.2022.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Pasado, Presente y Futuro” (španjolski). Alcaldía de Arauca. Pristupljeno 16.12.2022.
- ↑ „Santiago Pérez Quiroz Airport” (engleski). Skybrary. Pristupljeno 16.12.2022.
- ↑ „Economía” (španjolski). Alcaldía de Arauca. Pristupljeno 16.12.2022.
