Tiglat-Pileser III

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Tiglat-Pilesarova III stela sa zidova njegove palate, sada u Britanskom muzeju u Londonu

Tiglat-Pilesar III je bio istaknuti kralj Asirije u 8 veku pre Hrista. Vladao je od 745. pre Hrista do 727. pre Hrista. Smatra se osnivačem Neoasirskog carstva. Smatra se jednim od najuspešnijih vojnih komandanata u istoriji sveta. Osvojio je većinu sveta poznatu tadašnjim Asircima. U Bibliji se vodi pod imenom Ful.

Poreklo[uredi | uredi kod]

Bio je general, koji je preuzeo tron Asirije od dva legitimnija prethodnika. U natpisima je sebe zvao sinom Adadnirarija III , međutim nije izvesno da je to tačno. Preuzeo je tron usled građanskog rata 745. pre Hrista.

Mapa pokazuje Tiglatova osvajanja (zeleno) i deortaciju Jevreja

Vladavina[uredi | uredi kod]

Kao rezultat vojnih reformi Tiglat Pilesara i njegovih osvajačkih pohoda jako je povećana moć Asirije na Bliskom Istoku. Čim je došao na tron anektirao je 745. delove Vavilonije. Već prve godine vlasti pobedio je Urartu, čija hegemonija se protezala do severne Mezopotamije i Sirije. Pobedio je i Međane. Gde god bi pobedio postavljao je svoje eunuhe za guvernere gradova ili provincija.

Krenuo je u pohode protiv neohetita, Sirije i Fenikije. Nakon tri godine opsade zauzeo je 740. pre Hrista Arpad, anektirao ga i postavio jednog od svojih eunuha za guvernera. Pokorio je i Hamat pa su bili prisiljeni plaćati danak.

U petoj godini vlasti 739. pre Hrista pobedio je kralja Judeje Azarijaha. Filisteju je osvojio 733. pre Hrista, a Damask je uništio 732. pre Hrista, kada je okupirao i većinu Izraela. Severni delovi Izraela , tj Samarija je tada postala asirijska provincija. Prema kraljevskim natpisima, većina stanovnika je deportovana u druge delove carstva, što je bila uobičajena praksa njegovih prethodnika.

Oktobra 729. pre Hrista pruzeo je potpunu kontrolu nad Vavilonom, zarobio je vavilonskog kralja Nabumukinzerija i krunisao se kao kralj Vavilona.

Biblijski zapisi[uredi | uredi kod]

Tiglat Pileser III opseda grad

Biblija opisuje, kako je Tiglat Pilesar III iznudio od kralja Menajima od Izraela 1000 talenata srebra i da je pobedio njegovog naslednika Pekaha. Pekah su udružio sa kraljem Aramejaca Rezinom protiv Ahaza, kralja Judeje. Ahaz je molio Tiglat Pilesara da mu pomogne. Tiglat je zauzeo Damask i ubio Rezina, a Aramejce je deportovao u Kir. Takođe je zauzeo gornju polovinu Izraela i deportovao je Reubenite, Gadite i Manasejce. Iako je bio u savezu sa Ahazom i njemu je napravio izvesne nevolje.

Uspostavio Drugo asirijsko carstvo[uredi | uredi kod]

NJegova osvajanja su utrla put uspostavljanju Drugog asirijskog carstva, Sagradio je kraljevsku palatu u Nimrudu, koju je kasnije Asarhadon uništio. Zidovi njegove palate bili su sa iscrtani bareljefima, koji su predstavljali carske anale.

Nasledio ga je sin Šalmanasar V.

Reforme[uredi | uredi kod]

Nakon dolaska na tron započeo je sa nekoliko reformi različitih sektora asirijske države, čime je uspeo da oživi asirijsku hegemoniju na Bliskom istoku.

Najpre je umanjio moć najviših asirijskih funkcionera, koji su čak vodili vlastite pohode, podizali vlastite stele, a da uopšte nisu spominjali kralja. Započeo je postavljati eunuhe za guvernere provincija. Na taj način je sprečavao da vlast nad provincijom postane stvar dinastije. Moć funkcionera je smanjio i smanjivanjem veličine provincija, pa je na taj način smanjivao sredstva sa kojima su raspolagali u slučaju započinjanja pobune. Bilo je više provincija i više guvernera, ali guverneri su bili manje moćni.

Druga velika reforma je bila reforma vojske. Dotad je postojala velika asirijska vojska, koja je uglavnom leti išla u pohod. Tiglat Pilesar je uključio veliki broj porobljenih naroda u svoju vojsku. Pokoreni narodi bi činili pešadiju, a Asirci bi činili konjicu i posadu bornih kočija. Kao rezultat vojne reforme dobio je mnogo veću vojsku, koja je mogla ratovati tokom čitave godine.