Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve

Izvor: Wikipedia
Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve

Simeon Bekbulatovič ( - umro 5. siječanj 1616. u samostanu ) kan Kasimovskog kanata od 1567. - 1573. godine, ruski vojski zapovjednik, veliki knez Moskve od 1574. - 1576. godine i potom veliki knez Tvera 1576. - 1585.

Politička karijera[uredi - уреди]

Kasimski kanat čijim vladarem Sajin Bulat postaje 1567 godine je vazalni kanat Moskovske velike kneževine. Tijekom rata Ivana IV. s Litvom Sajin Bulat upravlja tatarskom vojskom i zahvaljujući svojim uspjesima upada u oči svom vazalnom gospodaru. Kako je sama ideja da se general "pogrešne" religije nađe u Kremlju je bila tada neprihvatjiva pa na Ivanovu sugestiju Sajin Bulat se krsti i uzima ime Simeon Bekbulatovič. Da bi tada stvorena bajka o uspjehu za Simeona postala potpuna on dobiva za suprugu Ivanovu blisku rođakinju.

S neuspjehom diktatorske vlasti pod imenom Opričina razočarani Ivan IV. ruski car 1573. godine donosi za sve neočekivanu odluku o formalnoj abdikaciji i napuštanju Moskve. Za svoga nasljednika 1574. godine on tada bira Simeona Bekbulatoviča koji tada dobiva titulu veliki knez Moskve.

Tu abdikaciju je malo tko smatrao ozbiljno pošto se znalo da car još uvijek sve kontrolira i da ako careva majka zbog svog litvanskog porijekla nikada nije bila prihvatljiva jedan tatar ima šanse kao pahulja snjega u paklu.

Ova šarada od "vladavine" koja je imala cilj, ako je on ikada i postojao dokazati "bratstvo" ruskog i novoosvojenog tatarskog naroda završava 1576. godine kada Ivan IV. traži natrag svoju krunu, a Simeon Bekbulatovič mu je ustupa.

Kasniji događaji[uredi - уреди]

U zamjenu za titulu velikog kneza Moskve Ivan Grozni je svom vjernom saradniku dao onu velikog kneza Tvera, ali nakon careve smrti njegov sin Fjodor putem kojeg vlada Boris Godunov mu oduzima tu titulu 1585, a deset godina kasnije Simeon će oslijepiti za što će doživotno optuživati Godunova. Bez obzira na sve on i njegova djeca iz braka s Anastazijom će biti legitimni nasljednici Ruskog Carstva kao jedini preostati potomci Ivana III i Sofije Paleolog tako da kada Boris Godunov uzurpira vlast i kruniše se za cara 1598. godine on zahtjeva od plemića zakletvu lojalnosti kojom se zabranjuje pod pretnjom smrti nazivanje Simeona carem i svaki kontakt s njim.

Nakon dolaska na vlast Lažnog Dimitrija Simeon će biti pozvan u Moskvu gdje odbija zahtjev novog cara da podrži rimokatoličku religiju zbog čega će mu odrezan jezik nakon čega je poslan u samostan. Tokom zasjedanja ruskog parlamenta koji će 1613 godine izabrati Mihajla Romanova za cara pitanje Simeona će opet biti postavljeno što dovodi do poboljšanja njegovih životnih uvjeta, ali će mu i dalje biti zabranjen povratak u Moskvu to jest u blizinu parlament do 1613 godine kada je završilo njegovo zasjedanje.

Simeon Bekbulatovič koji umire u samostanu 5.1.1616. godine će biti nadživljen od svoje djece koja postaju jedini legalni krvni nasljednici spoja ruske vladajuće dinastije Rurjikovič i vizantijske dinastije Paleolog.


Prethodnik: veliki knez Moskve Nasljednik:
Ivan IV. Grozni Ivan IV. Grozni