Razgovor:Rat u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Rat u Bosni i Hercegovini.
Rad na člancima


Slike[uredi kod]

Molin suradnike da ne postavljaju slike koje je netko napamet stavio na zajednički poslužitelj

tako je npr. ova slika Karajordjevo_agreement_1991.png stavljena uz opis:

Karta područja Bosne i Hercegovine pod kontrolom hrvatskih snaga 1993. Neki pretpostavljaju da je Tuđman planirao aneksiju Hercegovine i Posavine kako bi obnovio Banovinu Hrvatsku


karta bi tribala pridatavljat podjelu BiH na osnovu sastanka u Karađorđevu. Autor karte je Kanađanin R-41 koji ne zna nijedan strani jezik a kartu je napravi na osnovu isječka iz dokumentarca na youtubeu (i to je dio di ne govoru engleski-jedini jezik koji R-41 zna). Na kraju i sam priznaje da se ne radi o sastanku Karađorđevu nego u Grazu. [1] --Anto (razgovor) 08:58, 15 april-травањ 2013 (CEST)

Slobodno redefiniraj kartu.
Jednostavno velika većina nas na sh wiki izbjegava ovaj tekst iz prilično jasnih razloga--Rjecina2 (razgovor) 23:25, 15 april-травањ 2013 (CEST)

Nužne promjene[uredi kod]

Potreban je malo detaljniji uvod, koji bi pružio historijsku pozadinu sukoba - položaj SR BiH u SFRJ, njeno predratno ustrojstvo, međuetničke odnose, kao i reakcije tamošnjih vlasti, ali i sva tri naroda na proces raspada SFRJ.

Druga važna stvar koju treba riješiti jest pitanje hoće li se za zbivanja prije 1993. godine, odnosno Drugog bošnjačkog kongresa koristiti izraz "Bošnjaci" (koji se koristi retroaktivno) ili "Muslimani" (koji je bio služben)? Najmanja stvar koju članak treba učiniti jest da u tu svrhu navede posebnu napomenu. --OC Ripper (razgovor) 21:56, 14 jul-српањ 2015 (CEST)

Uloga šefova susjednih zemalja[uredi kod]

Cijelu ovu sekciju treba obrisati, odnosno navode i reference treba ubaciti u druge, za to odgovarajuće sekcije. Ukoliko se iznose navodi o ulozi vođa Hrvatske i Srbije, onda bi se trebalo isto toliko pažnje iznijeti na račun uloge svjetskih vođa kao što su Major, Mitterand, Clinton, Kohl, Jeljcin i dr. Dosljednom primjenom takvih kriterija bi članak, koji je i ovako dobio gargantuanske dimenzije, s vremenom postao nečitljiv. Moje je skromno mišljenje da bi taj materijal trebalo iskoristiti ili za posebne članke (Srbija u jugoslavenskim ratovima, Hrvatska u jugoslavenskim ratovima) ili u sekciji o dugoročnim političkim posljedicama rata (koja je u ovoj verziji neopravdano prazna). --OC Ripper (razgovor) 14:10, 14 rujan-септембар 2015 (CEST)

Slažem se s ovim, ima dugoročno smisla i povećava objektivnost članaka --Biljezim se sa štovanjem,Poe 15:06, 14 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ne bih se složio. Ovo nije bio britansko-bosanski rat. Niti francusko-bosanski rat. Niti rusko-bosanski rat. Aktivni sudionici u ratu bili su srpska i hrvatska strana, te je zato od značaja da se navede kakve su uloge igrali u sukobu. Dapače, izbacivanjem njihovih uloga članak bi ostao nedorečen. Kako ćete to preimenovati ili izmijeniti, ubaciti u koje poglavlje, ostavljam od sada na vama, ali na neki način bi trebalo navesti. Što se tiče reakcije međunarodne zajednice, moglo bi se staviti u nekom obliku, može i skraćenom, ali da u tome bude "due weight".--Seiya (razgovor) 14:16, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)

Segment o posljedicama[uredi kod]

Preformulirao sam ga. S obzirom da da su, barem prema mojem skromnom mišljenju. demografske posljedice najkonkretnije, najmanje sporne i najmanje podložne različitim tumačenjima, odnosno u svemu ovome najvažnije, pa bi trebale doći na prvo mjesto.

Segment "Heroji i zločinci" (koji je, ako se ne varam, prekopiran s hr.wiki) bi trebalo izbrisati, jer malo previše baca na esej, a u nekim slučajevima, kao sa riječima "moramo se sjetiti" prešao granicu POV-a. --OC Ripper (razgovor) 12:01, 16 rujan-септембар 2015 (CEST)

Druga rečenica u citiranom delu ne odgovara činjenicama:

"Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest konstitutivnih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Kao takva je, temeljem saveznog Ustava iz 1974. godine, uživala pravo na samoodređenje do otcjepljenja."

Po Ustavu SFRJ (ni onom iz 1974, niti bilo kom drugom), nijedna jugoslovenska republika ili pokrajina nije imala pravo na samoopredeljenje (samoodređenje) do otcepljenja. Pravo na samoopredeljenje do otcepljenja se pominje samo u uvodnom delu, u osnovnim načelima, ali isključivo kao pravo naroda a ne republika ili pokrajina. Štaviše, član 5. Ustava SFRJ iz 1974. jasno kaže sledeće:

"Granica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ne može se mjenjati bez suglasnosti svih republika i autonomnih pokrajina."

Netačni navodi o pravu republika na samoopredeljenje do otcepljenja[uredi kod]

Druga rečenica u citiranom delu ne odgovara činjenicama:

"Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest konstitutivnih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Kao takva je, temeljem saveznog Ustava iz 1974. godine, uživala pravo na samoodređenje do otcjepljenja."

Po Ustavu SFRJ (ni onom iz 1974, niti bilo kom drugom), nijedna jugoslovenska republika ili pokrajina nije imala pravo na samoopredeljenje (samoodređenje) do otcepljenja. Pravo na samoopredeljenje do otcepljenja se pominje samo u uvodnom delu, u osnovnim načelima, ali isključivo kao pravo naroda a ne republika ili pokrajina. Štaviše, član 5. Ustava SFRJ iz 1974. jasno kaže sledeće:

"Granica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ne može se mjenjati bez suglasnosti svih republika i autonomnih pokrajina."