Pljuski mir
| Pljuski mir | ||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
.png) Karta Finskog zaljeva i njegova politička podjela nakon Pljuskog mira | ||||||||
| Generalno | ||||||||
| Tip sporazuma | mirovni ugovor | |||||||
| Potpisivanje | 10. august 1583. Rijeka Pljussa pored Pskova | |||||||
| Stranke | ||||||||
| ||||||||
Pljuski mir (ruski: Плюсское перемирие, švedski: Stilleståndsfördrag vid Narva å och Plusa) je mirovni sporazum sklopljen između Ruskog Carstva i Kraljevine Švedske 10. augusta 1583. na rijeci Pljussa, kojim je dovršen Livonski rat 1558. - 1583.[1]
Po teritorijalnim klauzulama tog mirovnog ugovora Kraljevina Švedska anektirala je ruske gradove Ivangorod, Kingisepp, Koporje i utvrdu Korela. Rusija je zadržala uski prolaz do Baltičkog mora u estuariju Rijeke Neve
Karakteristike sporazuma[uredi | uredi kod]
Prvi krug pregovora počeo je u maju 1583. zaključeno je primirje na dva mjeseca, nakon isteka tog primirja započeo je drugi krug pregovora u augustu, kod sela Miza na ušću rijeke Pljussa u Narvu.[1]
Na kraju je zaključen mir koji je imao potrajati tri godine.[1]
Po isteku tog primirja 1590. Carska Rusija nezadovoljna teritorijalnim gubitcima, ponovno je zaratila sa Kraljevinom Švedskom (Rusko-švedski rat (1590–1595)). Taj rat završio je potpisivanjem Teusinskog mira - 1595. Na osnovu kojeg su Rusiji vraćene sve teritorije izgubljene Pljuskim mirom osim Narve.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Отношения между Шведским государством” (ruski). Похлёбкин В. В. Pristupljeno 30. 09. 2015.