Pepuza

Izvor: Wikipedia
Turska provincija Uşak.
Datoteka:Pepuza.jpg
Iskopine drevne Pepuze.

Pepuza (grčki Πέπουζα) je bilo drevno naselje u maloazijskoj pokrajini Frigiji (danas turska provincija Uşak).

Od sredine 2. veka, do sredine 6. vijeka, Pepuza je bila središte starohrišćanske crkve montanista, koja se širila čitavim rimskim carstvom. Pepuza je bila i sedište montanističkog patrijarha. Montanisti su Pepuzu, središte pokreta, proglasili Novim Jerusalimom, zbog čega su prvobitno nazivani Pepuzijancima.[1]

Pepuza i obližnji grad Timion su u antici privlačili gomile hodočasnika iz celog Rimskog carstva. Žene su imale bitnu i emancipovanu ulogu u montanizmu. One su mogle da postanu sveštenici i episkopi.

U 6. veku, oko 550. godine, uz podršku cara Justinijana, biskup Jovan Efeški je predvodio ekspediciju u Pepuzu radi uništenja montanističkog svetilišta, ustanovljenog pored grobova Montana, Priscile i Maksimilije. Ivan Efeški je dao spaliti mošti začetnika montanizma, kao i njihove crkve.[1] Tada je Pepuza opustošena, a montanistička zajednica u Papuzi istrebljena.

Naučnici su tražili izgubljene lokacije Pepuze i Timiona još od 19. veka. Počev od 2001. godine, Peter Lampe sa Univerziteta u Hajdelbergu i njegov tim su započeli iskopavanja u oblasti drevne Frigije i pronašli brojna antička naselja. Jedno od tih naselja je identifikovano kao sveto mesto drevnog montanizma, Pepuza.[2]

Literatura[uredi - уреди]

  • Peter Lampe, Die montanistischen Tymion und Pepouza im Lichte der neuen Tymioninschrift, in: Zeitschrift für Antikes Christentum 8 (2004) 498-512
  • W. Tabbernee/Peter Lampe, Pepouza and Tymion: The Discovery and Archaeological Exploration of a Lost Ancient City and an Imperial Estate (deGruyter: Berlin/New York, 2008) ISBN 978-3-11-019455-5

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 Tomislav J. Šagi-Bunić - Povijest kršćanske literature (svezak I) (scribd)
  2. Peter Lampe, Die montanistischen Tymion und Pepouza im Lichte der neuen Tymioninschrift, u: Zeitschrift für Antikes Christentum 8 (2004) str. 498-512

Spoljnje veze[uredi - уреди]

Koordinate: 38°24′29″N 29°27′41″E / 38.40806, 29.46139