Odron Storegga

Izvor: Wikipedia

Tri odrona Storegga se smatraju među najvećim odronima u historiji. Dogodili su se na rubu norveškog epikontinentalnog pojasa (Storegga je norveška riječ za "Veliki rub") u Norveškom moru, 100 km sjeverozapadno od obale Mørea, gdje se površina veličine Islanda survala u dubinu, izazvavši megatsunami u Sjevernom Atlantiku. Posljednji takav incident se dogodio oko 6100. pne.. Tragovi ovog tsunamija se mogu pronaći u Škotskoj.

Incident je temeljito proučen u sklopu priprema za otvaranja polja zemnog plina Ormen Lange. Jedan od zaključaka je bio taj da je do odrona došlo zbog nakuplnaja materijala tokom ledenog doba, odnosno da će se on ponovno dogoditi tek nakon slijedećeg ledenog doba. Ovaj zaključak podržavaju mnoge i opsežne naučne studije.

Činjenice i argumenti u prilog tog zaključka su objavljeni 2004. Još ranije je zaključeno da izgradnja plinskog crpilišta Ormen Lange neće značajno povećati rizik od novog dorona. Novi odron, potencijalno veći od površine Danske, i između 400 i 800 m visina, pokrenuo bi megatsunamije koji bi opustošili oblasti Sjveernog i Norveškog mora.

Mogući mehanizam[uredi - уреди]

Potresi, zajedno s plinovima poput metana stvorenog raspadanjem plinskih hidrata, se smatraju najvjerojatnijim pokretačem odrona.

V. također[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Wiki Nedovršeni članak Odron Storegga je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.